Ubojice u prometu
Posted: Tue Jul 03, 2012 7:25 am
Ove teme smo se dotakli u temi "Smrtna kazna - da ili ne", no samo usput, a ova problematika definitivno zaslužuje posebnu temu.
PROMETNE NESREĆE KOŠTAJU RH 15 MLRD. KUNA GODIŠNJE:
'Nehajne ubojice za volanom treba kažnjavati kao kriminalce, a ne uvjetnim kaznama'
'Blage kazne i općenito loša sudska praksa prema kojoj se puno teže kazne donose u slučajevima uporabe lakih droga, nego za oduzimanje života u prometu potpuno je apsurdna. Već godinama apeliramo na vrlo upitno tumačenje nehaja. Nehajni vozači uzrokovali su smrti više ljudi nego svi ostali kriminalci zajedno...
Autor: Mladen Prenc| Photo: Pixsell | Ponedjeljak, 02.07.2012 22:11
Je li kazna prvom potpredsjedniku Radimiru Čačiću za izazivanje prometne nesreće u kojoj je poginulo dvoje ljudi preblaga?
Kako bi Čačić prošao da mu se sudilo u Hrvatskoj?
Da li je uvjetna kazna za slučaj u kojem je život izgubilo dvoje ljudi pravedna presuda?
Navedena pitanja i još mnogo drugih na ovu temu posljednjih nekoliko dana preplavila su medijski prostor ali i cjelokupnu javnost koja se bori sa sličnim dilemama, nakon što je mađarski sud nepravomoćno izrekao kaznu od 22 mjeseca zatvora s rokom kušnje od tri godine potpredsjedniku hrvatske vlade.
Predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, Nebojša Čelica kojeg smo kontaktirali s namjerom da nam prokomentira presudu Radimiru Čačiću, na samom početku razgovora izrazio je žaljenje što se 'blage' kazne i problemi sigurnosti u prometu u medijima eksponiraju isključivo kada je riječ o nekom važnom političaru ili nekoj drugoj poznatoj osobi, a prava istina je da se takvi slučajevi među 'običnim' ljudima događaju gotovo svakodnevno.
Uvjetna kazna - praksa, a ne izuzetak
- Moram naglasiti da naša Udruga već pet punih godina djeluje u pravcu povećanja odgovornosti kada je u pitanju promet, s posebnom naznakom na nesreće u prometu s ljudskim žrtvama. Jedna od prvih primjedbi koje smo istaknuli kada smo počeli surađivati s državnim ministarstvima, bila je usmjerena na niske kazne. Neprihvatljivo je da netko tko je nepoštivanjem zakona o sigurnosti prometa na cestama oduzeo ljudski život prođe samo s uvjetnom kaznom. Posebno kada su u pitanju recidivisti, a i takvih je slučajeva bilo mnogo - gdje bi se osobe koje su uzastopno kršile prometne zakone kažnjavale samo uvjetno. Presuda Radimiru Čačiću uopće nas nije začudila u Udruzi. Takve presude su na hrvatskim sudovima već odavno postale praksa. Smeta nam, doduše, što se ti vrlo važni problemi u javnosti ističu samo ukoliko je posrijedi, kao danas, Radimir Čačić, dakle, osoba 'visokog profila', jednako kao što su u prošlosti mediji eksponirali slučaj Žužić zbog njegovog oca koji je poznati bogati poduzetnik. No, stvarnost je u potpunosti drugačija. Takve stvari događaju se svakog dana i skoro svaki tjedan se netko izvuče s uvjetnom kaznom nakon što je izazvao nesreću sa smrtnim posljedicama - tvrdi Nebojša Čelica, koji je 2007. godine pokrenuo spomenutu udrugu zajedno s nekoliko istomišljenika koji su bili pogođeni obiteljskim tragedijama u kojima su u prometnim nesrećama poginuli njihovi najmiliji, nakon čega su uvidjeli su kako smrt na cestama predstavlja epidemiju svjetskih razmjera.
Suci šalju 'ubojitu' poruku
Osim što proziva medije i cjelokupnu javnost koji 'ne reagiraju kada se ovakve stvari događaju normalnim, običnim ljudima', Nebojša Čelica ukazuje i na još dva kapitalna problema kada su u pitanju prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. Prema njemu, previše se olako shvaća gubitak ljudskog života u prometu, dok se istovremeno sukladno tome ponašaju i hrvatski sudovi. Mediji ne bi trebali o prometu pisati samo u okvirima crne rubrike već puno više prostora posvetiti prevenciji i edukaciji.
Primjerice, nepažnja ili nehaj, koja je glavni krimen i u Čačićevom slučaju, tretira se kao blaži oblik kaznenog dijela i što se tiče sudske prakse u RH ako postoje olakotne okolnosti, pa čak i ako žrtva nije ničim pridonijela nastanku nesreće, te još ako vozač nije ranije osuđivan, to uglavnom završava uvjetnom kaznom.
- Društveno je prihvaćena teza 'to se može svakom dogoditi'. To je jedna opasna tvrdnja kojoj su skloni i naši političari. Ispada da su ljudi koji su nepoštivanjem zakona o prometu ubili nekoga, zapravo povlašteni, dok su za nas takvi ljudi jednaki kao i ostali kriminalci. Blage kazne i općenito loša sudska praksa prema kojoj se puno teže kazne donose u slučajevima uporabe lakih droga, nego za oduzimanje života u prometu potpuno je apsurdna i potpuno narušava cjelokupni sustav vrijednosti. Ujedno takvim presudama suci šalju loše poruke ostalim vozačima da mogu oduzeti ljudski život i proći bez zatvorske kazne. Već godinama apeliramo na vrlo upitno tumačenje nehaja. Kada sagledamo statističke podatke možemo vidjeti da su upravo nehajni vozači uzrokovali smrt više ljudi nego svi ostali kriminalci zajedno. Drugim riječima, ispada da su nehajni vozači ujedno i najopasniji vozači, te je apsurd takvih preblagih kazni još veći - podvlači predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.
Valja razjasniti da namjera kao suprotnost nehaju kada je riječ o prometnim nesrećama ne znači da je netko nekoga namjeravao ozlijediti ili usmrtiti, kao što je riječ u domeni drugih kaznenih djela, već se ovdje namjera izražava u stupnju kršenja prometnih zakona. Međutim, smatra Čelica, potrebna je reforma takvog zakona u kojem bi se oduzimanje ljudskog života ipak tretiralo strožim odredbama. Ovako, dodaje, ispada da ako nekoga ubije dok upravlja automobilom, uopće nije nešto strašno, gotovo da postaje društveno prihvatljivo. Zato se trebamo zapitati koliko zaista vrijedi ljudski život?
Jedna nesreća - 60 tisuća kn dnevno
Faktor ljudskog života svakako treba biti na prvom mjestu kada govorimo o prometnim nesrećama, međutim, iz Udruge upozoravaju i na enormne troškove koji nastaju povodom prometnih nesreća, a za koje se svake godine iz državne blagajne izdvoji i do 15,5 milijardi kuna!
- Hrvatsku su 2007. godine prometne nesreće koštale kao jedan rebalans državnog proračuna. Šira javnost uopće nije upućena u razmjere tih troškova, a oni su poprilični. Recimo, troškovi samo jednog dana bolničkog liječenja, nakon prometne nesreće s teškim tjelesnim ozljedama, iznose oko 60 tisuća kuna dnevno. Tu se ubraja izlazak Hitne pomoći, vatrogasaca, policije i raznih drugih službi, a potom i produženo bolničko liječenje koje može, kada su teške ozlijede u pitanju, potrajati uistinu vrlo dugo. Kada bi građani i političari bili svjesni svih tih činjenica možda bi se počelo drugačije gledati na sigurnost u prometu, kao što su to već odavno učinile skandinavske zemlje poput Švedske i Norveške. One su uvidjele da najbolji rezultati dolaze iz edukacije i prevencije, dok se kod nas još uvijek na takav način ne razmišlja - objašnjava Anita Merlić, jedna od voditeljica Udruge OOSP.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2011. godini dogodilo se 42 408 prometnih nesreća u kojima je 415 osoba poginulo, 3397 osoba je teško ozlijeđeno, a 14 608 ih je lakše ozlijeđeno. U odnosu na 2010. godinu prometnih nesreća bilo je manje za 4.4 posto, poginulih za 2.4 posto, lakše ozlijeđenih za 3.4 posto, dok je teško ozlijeđenih osoba bilo više za 7.0 posto.
Iako brojevi iz domene sigurnosti cestovnog prometa stagniraju, troškovi koje država izdvaja za prometne nesreće rastu zajedno s porastom troškova poslovanja države i ubrzo bi mogli poprimiti astronomske razmjere. Ukoliko je 2007. godine prema izračunu mr.sc Nebojše Dodera iz Državne uprave za ceste Kraljevine Norveške (izračun je priložen uz članak), koju je načinio u suradnji s Udrugom OOSP, državni trošak iznosio 15,5 milijardi kuna, onda je za pretpostaviti da se ove godine može razgovarati u ciframa oko 20 milijardi koje se slijevaju iz državnog proračuna.
PROMETNE NESREĆE KOŠTAJU RH 15 MLRD. KUNA GODIŠNJE:
'Nehajne ubojice za volanom treba kažnjavati kao kriminalce, a ne uvjetnim kaznama'
'Blage kazne i općenito loša sudska praksa prema kojoj se puno teže kazne donose u slučajevima uporabe lakih droga, nego za oduzimanje života u prometu potpuno je apsurdna. Već godinama apeliramo na vrlo upitno tumačenje nehaja. Nehajni vozači uzrokovali su smrti više ljudi nego svi ostali kriminalci zajedno...
Autor: Mladen Prenc| Photo: Pixsell | Ponedjeljak, 02.07.2012 22:11
Je li kazna prvom potpredsjedniku Radimiru Čačiću za izazivanje prometne nesreće u kojoj je poginulo dvoje ljudi preblaga?
Kako bi Čačić prošao da mu se sudilo u Hrvatskoj?
Da li je uvjetna kazna za slučaj u kojem je život izgubilo dvoje ljudi pravedna presuda?
Navedena pitanja i još mnogo drugih na ovu temu posljednjih nekoliko dana preplavila su medijski prostor ali i cjelokupnu javnost koja se bori sa sličnim dilemama, nakon što je mađarski sud nepravomoćno izrekao kaznu od 22 mjeseca zatvora s rokom kušnje od tri godine potpredsjedniku hrvatske vlade.
Predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu, Nebojša Čelica kojeg smo kontaktirali s namjerom da nam prokomentira presudu Radimiru Čačiću, na samom početku razgovora izrazio je žaljenje što se 'blage' kazne i problemi sigurnosti u prometu u medijima eksponiraju isključivo kada je riječ o nekom važnom političaru ili nekoj drugoj poznatoj osobi, a prava istina je da se takvi slučajevi među 'običnim' ljudima događaju gotovo svakodnevno.
Uvjetna kazna - praksa, a ne izuzetak
- Moram naglasiti da naša Udruga već pet punih godina djeluje u pravcu povećanja odgovornosti kada je u pitanju promet, s posebnom naznakom na nesreće u prometu s ljudskim žrtvama. Jedna od prvih primjedbi koje smo istaknuli kada smo počeli surađivati s državnim ministarstvima, bila je usmjerena na niske kazne. Neprihvatljivo je da netko tko je nepoštivanjem zakona o sigurnosti prometa na cestama oduzeo ljudski život prođe samo s uvjetnom kaznom. Posebno kada su u pitanju recidivisti, a i takvih je slučajeva bilo mnogo - gdje bi se osobe koje su uzastopno kršile prometne zakone kažnjavale samo uvjetno. Presuda Radimiru Čačiću uopće nas nije začudila u Udruzi. Takve presude su na hrvatskim sudovima već odavno postale praksa. Smeta nam, doduše, što se ti vrlo važni problemi u javnosti ističu samo ukoliko je posrijedi, kao danas, Radimir Čačić, dakle, osoba 'visokog profila', jednako kao što su u prošlosti mediji eksponirali slučaj Žužić zbog njegovog oca koji je poznati bogati poduzetnik. No, stvarnost je u potpunosti drugačija. Takve stvari događaju se svakog dana i skoro svaki tjedan se netko izvuče s uvjetnom kaznom nakon što je izazvao nesreću sa smrtnim posljedicama - tvrdi Nebojša Čelica, koji je 2007. godine pokrenuo spomenutu udrugu zajedno s nekoliko istomišljenika koji su bili pogođeni obiteljskim tragedijama u kojima su u prometnim nesrećama poginuli njihovi najmiliji, nakon čega su uvidjeli su kako smrt na cestama predstavlja epidemiju svjetskih razmjera.
Suci šalju 'ubojitu' poruku
Osim što proziva medije i cjelokupnu javnost koji 'ne reagiraju kada se ovakve stvari događaju normalnim, običnim ljudima', Nebojša Čelica ukazuje i na još dva kapitalna problema kada su u pitanju prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. Prema njemu, previše se olako shvaća gubitak ljudskog života u prometu, dok se istovremeno sukladno tome ponašaju i hrvatski sudovi. Mediji ne bi trebali o prometu pisati samo u okvirima crne rubrike već puno više prostora posvetiti prevenciji i edukaciji.
Primjerice, nepažnja ili nehaj, koja je glavni krimen i u Čačićevom slučaju, tretira se kao blaži oblik kaznenog dijela i što se tiče sudske prakse u RH ako postoje olakotne okolnosti, pa čak i ako žrtva nije ničim pridonijela nastanku nesreće, te još ako vozač nije ranije osuđivan, to uglavnom završava uvjetnom kaznom.
- Društveno je prihvaćena teza 'to se može svakom dogoditi'. To je jedna opasna tvrdnja kojoj su skloni i naši političari. Ispada da su ljudi koji su nepoštivanjem zakona o prometu ubili nekoga, zapravo povlašteni, dok su za nas takvi ljudi jednaki kao i ostali kriminalci. Blage kazne i općenito loša sudska praksa prema kojoj se puno teže kazne donose u slučajevima uporabe lakih droga, nego za oduzimanje života u prometu potpuno je apsurdna i potpuno narušava cjelokupni sustav vrijednosti. Ujedno takvim presudama suci šalju loše poruke ostalim vozačima da mogu oduzeti ljudski život i proći bez zatvorske kazne. Već godinama apeliramo na vrlo upitno tumačenje nehaja. Kada sagledamo statističke podatke možemo vidjeti da su upravo nehajni vozači uzrokovali smrt više ljudi nego svi ostali kriminalci zajedno. Drugim riječima, ispada da su nehajni vozači ujedno i najopasniji vozači, te je apsurd takvih preblagih kazni još veći - podvlači predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.
Valja razjasniti da namjera kao suprotnost nehaju kada je riječ o prometnim nesrećama ne znači da je netko nekoga namjeravao ozlijediti ili usmrtiti, kao što je riječ u domeni drugih kaznenih djela, već se ovdje namjera izražava u stupnju kršenja prometnih zakona. Međutim, smatra Čelica, potrebna je reforma takvog zakona u kojem bi se oduzimanje ljudskog života ipak tretiralo strožim odredbama. Ovako, dodaje, ispada da ako nekoga ubije dok upravlja automobilom, uopće nije nešto strašno, gotovo da postaje društveno prihvatljivo. Zato se trebamo zapitati koliko zaista vrijedi ljudski život?
Jedna nesreća - 60 tisuća kn dnevno
Faktor ljudskog života svakako treba biti na prvom mjestu kada govorimo o prometnim nesrećama, međutim, iz Udruge upozoravaju i na enormne troškove koji nastaju povodom prometnih nesreća, a za koje se svake godine iz državne blagajne izdvoji i do 15,5 milijardi kuna!
- Hrvatsku su 2007. godine prometne nesreće koštale kao jedan rebalans državnog proračuna. Šira javnost uopće nije upućena u razmjere tih troškova, a oni su poprilični. Recimo, troškovi samo jednog dana bolničkog liječenja, nakon prometne nesreće s teškim tjelesnim ozljedama, iznose oko 60 tisuća kuna dnevno. Tu se ubraja izlazak Hitne pomoći, vatrogasaca, policije i raznih drugih službi, a potom i produženo bolničko liječenje koje može, kada su teške ozlijede u pitanju, potrajati uistinu vrlo dugo. Kada bi građani i političari bili svjesni svih tih činjenica možda bi se počelo drugačije gledati na sigurnost u prometu, kao što su to već odavno učinile skandinavske zemlje poput Švedske i Norveške. One su uvidjele da najbolji rezultati dolaze iz edukacije i prevencije, dok se kod nas još uvijek na takav način ne razmišlja - objašnjava Anita Merlić, jedna od voditeljica Udruge OOSP.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2011. godini dogodilo se 42 408 prometnih nesreća u kojima je 415 osoba poginulo, 3397 osoba je teško ozlijeđeno, a 14 608 ih je lakše ozlijeđeno. U odnosu na 2010. godinu prometnih nesreća bilo je manje za 4.4 posto, poginulih za 2.4 posto, lakše ozlijeđenih za 3.4 posto, dok je teško ozlijeđenih osoba bilo više za 7.0 posto.
Iako brojevi iz domene sigurnosti cestovnog prometa stagniraju, troškovi koje država izdvaja za prometne nesreće rastu zajedno s porastom troškova poslovanja države i ubrzo bi mogli poprimiti astronomske razmjere. Ukoliko je 2007. godine prema izračunu mr.sc Nebojše Dodera iz Državne uprave za ceste Kraljevine Norveške (izračun je priložen uz članak), koju je načinio u suradnji s Udrugom OOSP, državni trošak iznosio 15,5 milijardi kuna, onda je za pretpostaviti da se ove godine može razgovarati u ciframa oko 20 milijardi koje se slijevaju iz državnog proračuna.