Prijedlozi za novi zakon o oružju, UKLJUČITE SE

[MaxMagnus]

Šteta što intervju nisam našao ni u Jutarnjem,ni Večernjem niti na bilo kojem tv programu.
Na sreću,našao sam ga na fejsu i odmah podijelio. Nadam se da će ga neki i pročitati.

Koliko znam,masa ljudi bi htjela/voljela doći na streljanu i tamo kupiti metke i posuditi oružje od streljane i puknuti pokoji metak...neki od tih su roditelji sa djecom!
I eto...umjesto da se od toga napravi posao,mi imamo kompletno zatupljujuću situaciju sa birokracijom.
A vjerujem da bi sve prošlo u redu,jer streljana bi mogla zaposliti/platiti još kojeg čovjeka više pa ne bi bilo problema...da ne kažem da bi tako mnogo više ljudi imalo bar osnovni tečaj iz rukovanja oružjem (što se plaća!!! - a to dovodi do novih automobila,cvijeća i ananasa za "sluge naroda",pretpostavljam) te bi glupe i besmislene predrasude pale u vodu.
Ovako bi mnogi mogli ne samo pucati već i mnogo se naučiti i dobro se zabaviti,upoznati nove ljude,pritom podebljati Linićevo sredstvo za praštanje milijunskih dugova a da pri tom nemaju ni jedan metak u kući a kamoli i cijev iz koje metak izleti!

Može li novi zakon ljudima koji imaju čist dosje a nemaju i ne žele posjedovati oružje no voljeli bi katkad malo i zapucati,omogućiti da uz prethodno položen tečaj da odu na streljanu i tamo provedu malo vremena sa oružjem u kontroliranim i sigurnim uvjetima?

[Tomy]

Čitam jučer u Kalibru od 3. mjeseca da se u Srbiji mijenja zakon o oružju i municiji i neke prijedloge na javnim raspravama, pa su mi upali neki za oko.

Meni osobno najinteresantniji se tiče kolekcionarstva i kažo da osoba koja ima 5 ili više komada oružja B kategorije može zatražiti i dobiti kolekcionarsku dozvolu.
Druga stvar je u tome da takva osoba može nabavljati i druge komade oružja koji se odmah upisuju u dozvolu kao oružje B kategorije.
Isto tako kaže da se municija može nabavljati samo za oružje upisano u dozvolu, ali ako imaš kolekcionarsku dozvolu, može se nabavljati sva municija, bez obzira na kalibar i da li imaš oružje upisano u dozvolu.
I za kraj, postoji prijedlog da legalizaciju može propisati ministar unutarnjih poslova svake 2 godine.

Bilo bi dobro kada bi se nešto od ovih prijedloga moglo uvrstiti i u naš novi zakon, a ne da oni budu opet 100 godina ispred nas.

[EdgarFranjul]

Prijedlog je svakako interesantan i ubacio sam ga u naše prijedloge. Koordinacija bi se trebala naći do kraja mjeseca i donijeti zajednički prijedlog i primjedbe.

[EdgarFranjul]

Evo, Koordinacija se konačno sastala, jučer u Zagrebu. Nakon višesatnog napornog rada, nakon pretresanja svakog članka Zakona o oružju, naveli smo naše primjedbe, dali prijedloge i otvorili mnoga pitanja za raspravu koja se treba održati u MUP-u. Obzirom da lovci nisu mogli doći, šaljemo im konačan nacrt, a nakon toga to šaljemo u MUP.

Razmotreni su stvarni problemi, prodiskutirane su sve primjedbe i prijedlozi i nađena svima prihvatljiva i razumna rješenja. Otvorena su i mnoga pitanja jer je postojeći zakon loše pisan, sam sebi kontradiktoran a na terenu se postupa na način koji uopće nije propisan zakonom već je nekakvo "terensko" tumačenje sa šaltera.

[EdgarFranjul]

HRVATSKI SABOR
1959
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ORUŽJU
Proglašavam Zakon o oružju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. lipnja 2007. godine.

Klasa: 011-01/07-01/50
Urbroj: 71-05-03/1-07-2
Zagreb, 6. lipnja 2007.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON O ORUŽJU
I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju nabava, držanje, nošenje, sakupljanje, proizvodnja, popravljanje i prepravljanje, promet, prijevoz oružja, civilna strelišta te ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na promet streljiva na malo.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na nabavu, držanje, nošenje, sakupljanje, proizvodnju, popravljanje i prepravljanje, promet oružja, strelišta te ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja za potrebe Oružanih snaga, policije, kao i drugih državnih ti¬jela i pravnih osoba Republike Hrvatske određenih posebnim propisima.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na oružje koje se prevozi preko područja Republike Hrvatske za potrebe nadležnih tijela drugih država.
U ovom su Zakonu određene imenice navedene u muškom rodu, a koriste se kao neutralne za muški i ženski rod.
Članak 2.
Na sva postupovna pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.
Članak 3.
Oružje u smislu ovoga Zakona je naprava izrađena ili prilagođena da pod pritiskom zraka, barutnih i drugih plinova ili drugog potisnog sredstva može izbaciti zrno, kuglu, sačmu ili neki drugi projektil, odnosno raspršiti plin ili tekućinu te druge naprave koje su namijenjene za samoobranu, lov ili šport.
Oružjem u smislu ovoga Zakona smatraju se i bitni dijelovi oružja.
Bitni dijelovi oružja su cijev sa ležištem metka, cijevni umetak, zatvarač, navlaka, rukohvat s mehanizmom za okidanje te bubanj kod revolvera.
(Napomena: Nužno je izbaciti „mehanizam za okidanje te izbaciti „bubanj kod revolvera“ naprosto zato što to nisu dijelovi oružja koji se trebaju smatrati vitalnim tj. bitnim, a ujedno u praksi nisu niti evidentirani tvorničkim brojevima te ne podliježu nikakvom nadzoru niti registraciji. Primjerice u slučaju eventualne zamjene oni se ne mogu fiksirati odnosno registrirati tvorničkim brojem. Ključno je pitanje u slučaju oštećenja bubnja treba li nabavna dozvola za kupovinu novog, zamjenskog kao što je slučaj s cijevi oružja? Što se tiče mehanizma za okidanje ista je problematika i suvišan je u Zakonu budući se radi o malim izmjenjivim dijelovima koji ne podliježu nikakvoj registraciji.
Prijedlog: Riječ „rukohvat“ zamijeniti riječju „kućište“ (preciznija definicija) te izbaciti riječi „mehanizmom za okidanje te bubanj kod revolvera“!
Članak 4.
U smislu ovoga Zakona ne smatra se oružjem: dekorativno oruž¬je, imitacije oružja, oružje koje je trajno onesposobljeno za uporabu tehničkim postupcima koji su određeni posebnim propisima, oružje koje je namijenjeno za alarm, signalizaciju, spašavanje, usmrćivanje životinja, podvodne puške i drugi predmeti koji snagom opruge, napete gume ili stlačenog plina izbacuju osti ili harpun koji su isključivo namijenjeni ribolovu (podvodno oružje), oružje koje se koristi u industrijske ili tehničke svrhe, streljivo za zračno oružje i oružje s tetivom i lažno streljivo.
Napomena: Nužno je ubaciti i pojedine, odvojive komponente streljiva za vatreno oružje poput zrna, čahure, kapisle i baruta! Naime, niti jedno od tih zasebno se ne može niti smije smatrati oružjem.
Prijedlog: Kod „streljivo za zračno oružje“ riječ streljivo zamijeniti riječju „projektili“ i dodati na kraju članka „zasebni dijelovi cjelovitog metka i to: zrno, čahura, kapisla i barut.)
Članak 5.
Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) Automatsko oružje je oružje kod kojeg je jednokratnim pritiskom na obarač moguće ispaliti više zrna (Napomena: Zrno je nespretna definicija i kvalifikacija.)
Prijedlog: Riječi zrno dodati kuglu, sačmu ili neki drugi projektil).

2) Poluautomatsko oružje je oružje koje je nakon ispaljivanja svakog metka ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je iz cijevi jednokratnim pritiskanjem obarača moguće ispaljivati samo po jedno zrno (Napomena: Zrno je nespretna definicija i kvalifikacija.) Prijedlog: Riječi zrno dodati kuglu, sačmu ili neki drugi projektil).
3) Minsko-eksplozivna sredstva su sve vrste bombi, mina, granata i drugih naprava opremljenih s eksplozivnom tvari ili detonatorom kod kojih pod pogodnim vanjskim ili unutarnjim djelovanjem (težina, udar, potez, trenje, kemijska reakcija, električna energija i sl.) dolazi do oslobađanja energije i njihovog rasprskavanja.
4) Streljivo je punjenje za vatreno oružje.
Napomena: Nespretna definicija koja zahtjeva preciznije objašnjenje. Naime streljivo je množina (hrvatska izvedenica riječi municija, a koja je također množina) koja se sastoji od dva ili više komada metaka, a čak se odnosi na sve vrste streljiva uključujući i topničko, a koje ne spada u vatreno oružje. Nužno je definirati pojam upravo metka, pa tako i streljiva. A metaka ima više vrsta npr. klasični metak (koji se sastoji od zrna, čahure, kapisle i barutnog punjenja), bez čahurni metak (koji se sastoji od zrna/projektila, pogonskog sredstva i kapisle,a poneki i nemaju klasičnu kapislu) itd. Našim prijedlogom obuhvaćaju se sve vrste metaka.
Prijedlog: Metak je cjelovit objekt/predmet (oba prijedloga su gramatički ispravna samo treba se odlučiti za pogodniji, objekt ili predmet o.a.) te pojedini komad streljiva za vatreno oružje koji se sastoji od najmanje dvije komponente: projektila i pogonskog sredstva.
5) Hladno oružje su bodeži, kame, mačevi, sablje, bajunete i skakavci čije se sječivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz drške iskaču pritiskom na puce ili polugu boksera i metalnih zvjezdica za bacanje, bez obzira na dužinu oštrice ili skrivene oštrice, bokseri te druga potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.). Hladnim oružjem smatraju se i predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se nose na javnim mjestima.
Napomena: Cijela točka 5. jest u potpunosti nerazumljivo sročena i preširoko definirana. Ovim načinom daje se mogućnost preširokog tumačenja, a u praksi donosi isuviše problema. Primjerice „skakavci“ su insekti. Nemaju sječivo niti sabijenu oprugu i ne iskaču iz drške. Što je „poluga boksera“ nejasno je, kao ni kakve veze ima s metalnim zvjezdicama za bacanje. S druge pak strane sablja je tip mača te ju je nepotrebno navoditi. Svaki predmet pogodan je za nanošenje ozljeda, čak i presavijene novine.

Prijedlog: Hladno oružje su bokseri, bodeži, bajuneti, mačevi, buzdovani, potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.) te palice raznih vrsta čija je osnovna namjena nanošenje ozljeda. Hladnim oružjem mogu se smatrati i drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se uporabe u cilju napada na javnim mjestima.
6) Vatreno oružje su sve vrste naprava iz kojih se pomoću potisnutog djelovanja barutnih plinova izbacuje kroz cijev zrno, kugla, sačma, strelica ili drugi projektil.
7) Kratko vatreno oružje je oružje čija cijev nije duža od 30 cm ili čija ukupna dužina oružja ne prelazi 60 cm.
8) Dugo vatreno oružje je oružje čija je cijev duža od 30 cm ili čija ukupna dužina oružja prelazi 60 cm.
9) Oružje s repetirajućim mehanizmom je oružje kod kojega je nakon ispaljivanja svakog metka potrebno ručno preko mehanizma ubaciti zrno u cijev.
Prijedlog: Riječ „zrno“ zamijeniti riječju „metak“.
10) Oružje za samoobranu je kratko i dugo vatreno oružje različitih kalibara. Ministar nadležan za unutarnje poslove određuje vrste i dozvoljene kalibre.
Napomena: Zašto bi se uopće određivali dozvoljeni kalibri za samoobranu? Po kojem kriteriju? Treba uzeti u obzir ekspanziju tržišta kada se gotovo svakodnevno pojavljuju novi kalibri specifičnih oznaka. Na ovaj se način dovodi do problema građanstvo prilikom registracije oružja i utječe se izričito na slobodan izbor građana. Pravilnik je nespretan jer primjerice dopušta egzotične kalibre koji se gotovo više niti ne proizvode dok suvremene kalibre ne spominje te samim time ne dopušta.

11) Lovačko oružje je vatreno oružje kategorije B kojim se smije loviti divljač po propisima o lovstvu.
12) Zračno oružje su sve vrste pušaka, pištolja, revolvera i drugih naprava koje snagom stlačenog zraka ili drugog plina izbacuju kroz cijev zrno, kuglicu, sačmu ili drugi projektil.
13) Plinsko oružje su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili stlačenog plina usmjereno raspršuju neškodljive nadražljive tvari za onesposobljavanje pojedinca koje na ljudsko zdravlje imaju kratkotrajan učinak.
14) Oružje za signalizaciju su pištolji, revolveri, puške i druge naprave koje pod pritiskom energije barutnog punjenja ili stlačenog plina usmjereno raspršuju ili ispaljuju naboj namijenjen isključivo izazivanju glasnog pucnja i ispaljivanju svjetleće signalne zvjezdice. (Radi li se ovdje o oružju?)
15) Dozvoljenim neškodljivim tvarima smatraju se kemijski spojevi CN (kloracetofenon), CS (ortoklorbenzenmalon-dinitril) te OC (oleoresin capsicum) u dozvoljenim koncentracijama.
16) Oružje s tetivom su lukovi, samostreli i druge naprave koje snagom napete tetive potiskuju strijelu ili drugi projektil.
17) Reprodukcije oružja su kopije dugog i kratkog vatrenog oružja, koje se pune s ušća cijevi crnim barutom i pale fitiljem, kremenom ili kapislom.
18) Električni paralizatori su ručne naprave koje pomoću visokog električnog napona privremeno onesposobljavaju osobu.
19) Mužari su ručne ili samostojeće naprave namijenjene izazivanju glasnog pucnja, koje su konstruirane tako da ne mogu primiti cjeloviti naboj, pune se s ušća cijevi određenom količinom crnog baruta i pale štapinom, kremenom i kapislom, a zatvaraju sredstvom male specifične težine.
20) Vojno oružje i streljivo za to oružje je oružje i streljivo koje se nabavlja prema posebnim propisima i čiji promet fizičkim osobama nije dozvoljen ili je ograničen.
21) Staro oružje je oružje koje ima povijesnu vrijednost, oružje koje čini sastavni dio narodne nošnje te vojno i policijsko oružje koje je dotrajalo i neuporabljivo, oružje koje je sastavni dio vojnih i policijskih paradnih odora, oružje proizvedeno prije 1870. godine te oružje koje se puni s ušća cijevi crnim barutom, a pali se kremenom, fitiljem ili kapislom.
Napomena: Nejasno je što se smatra povijesnom vrijednošću i tko ju određuje? Povijesnu vrijednost ima i oružje koje je izrađivano i nabavljano tijekom Domovinskog rata, a koje se uništava i prodaje u inozemstvo (Slovenija npr.) pa za koju godinu nećemo imati dio kulturno povijesne baštine. Također ga ima i oružje iz vremena Drugog svjetskog rata, a koje je posebice zanimljivo kolekcionarima.
22) Dekorativno oružje je oružje koje je izrađeno u dekorativne svrhe i nije ga moguće uporabiti ili preinačiti u vatreno oružje.

23) Prenošenje oružja je premještanje oružja, za koje je izdan oružni list, s jednog mjesta na drugo.
Napomena: Nepotrebna točka u potpunosti! Ako imaš Oružni list za držanje i nošenje jasno je kako ga smiješ nositi, a ako imaš Oružni list za držanje oružja jasno je kako ga smiješ prevoziti tj.prenositi. Ovdje se navodi eksplicite oružje za koje je izdan Oružni list.
24) Trgovac oružjem je fizička ili pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti proizvodnje oružja i streljiva, popravljanja i prepravljanja oružja, prometa oružja i streljiva.
Napomena: Što je prema ovoj definiciji proizvođač oružja?
25) Proizvodnja oružja je izrada novog oružja kategorije B i C.
Napomena: nepotrebno navođenje kategorija.
Prijedlog: Izbrisati riječi „kategorije B i C.“
26) Proizvodnja streljiva je izrada novog streljiva.
Napomena: Proizvodnjom se ne treba smatrati punjenje za osobne potrebe. Prilikom razgovora Kordinacije streljačkih saveza i lovačkog saveza u MUP-u rečeno je da je problem ovog dijela stavljanje u promet no ukoliko punite streljivo za osobne potrebe Vi ga ne stavljate u promet već ga rabite jedino za osobne potrebe te Vas se ne može smatrati proizvođačem streljiva jer ga ne prodajete (zloupotreba je zloupotreba) Obratiti pozornost na točku 27.ovog članka! Jer da je drugačije smatralo bi Vas se proizvođačem streljiva/metaka te biste morali imati registriranu tvrtku ili obrt, a što pojedinac u smislu ovog zakona nema. Naime, povlačeći paralelu tek primjera radi ukoliko imate kući pekač kruha i pečete kruh za osobne potrebe može li Vas se smatrati pekarom tj. proizvođačem kruha? Dakako da ne jer taj isti kruh ne stavljate u promet. Stoga smatramo da se punjenje za osobne potrebe ne može niti treba smatrati proizvodnjom streljiva/metaka! Nadalje treba regulirati pod kojim uvjetima vlasnik oružja smije puniti streljivo! Dakako pod uvjetom da mu u prvom planu to zakonski i odobromi za što je nužno dodati naš prijedlog.
Prijedlog: Dodati: „Punjenje streljiva/metaka za osobne potrebe ne smatra se proizvodnjom streljiva.
27) Promet oružja je pribavljanje oružja radi prodaje, smještaja i čuvanja oružja te njegova prodaja na malo i veliko u Republici Hrvatskoj.
28) Promet streljiva na malo je prodaja streljiva, inicijalnih kapisli za streljivo i baruta (crnog i malodimnog), kao i pirotehničkih sredstava za zabavu razreda II u prodajnom prostoru koji ima potrebno odobrenje uz uvjet da u tom prostoru ukupna količina baruta zajedno s barutom koji se nalazi u streljivu i kapislama ili u pirotehničkim sredstvima za zabavu razreda II, ne prelazi količinu od 20 kg neto mase eksplozivne tvari ili 60 kg neto mase pirotehničke smjese u Republici Hrvatskoj.
29) Popravljanje oružja je otklanjanje kvarova na oružju i zamjena ili ugradnja originalnih dijelova oružja.
30) Prepravljanje oružja je prilagođavanje oružja drugom streljivu, zamjena ili ugradnja bitnih dijelova oružja i drugi zahvati na oružju kojima se utječe na njegovo funkcioniranje ili na tehnička svojstva.
31) Prijevozom oružja razumijeva se prijevoz oružja namijenjen obavljanju djelatnosti trgovine unutar državne granice (u daljnjem tekstu: unutarnji prijevoz) i prijevoz oružja namijenjen obavljanju djelatnosti trgovine preko državne granice (u daljnjem tekstu: međunarodni prijevoz).
32) Civilno strelište je objekt namijenjen športsko-rekreativnom gađanju koji ispunjava tehničke i sigurnosne uvjete za uporabu oružja za samoobranu, lov i šport.
Napomena: Civilno strelište nužno ne mora biti objekt, već tek prostor.
Prijedlog: zamijeniti riječ „objekt“ riječju „prostor“!
33) Ispitivanje vatrenog oružja je provjeravanje ispravnosti funk¬cioniranja oružja i ispravnosti pojedinih dijelova vatrenog oružja te kontrola izdržljivosti cijevi i drugih odgovarajućih dijelova pod određenim pritiskom.
34) Obilježavanje žigom vatrenog oružja je utiskivanje propisanih žigova na određene dijelove vatrenog oružja za koje je ispitivanjem utvrđena ispravnost.
35) Onesposobljavanje vatrenog oružja je onesposobljavanje svih bitnih dijelova oružja na način da njihovim uklanjanjem, zamjenom ili izmjenom ne može biti omogućeno njegovo osposobljavanje.
36) Lažno streljivo je streljivo bez oštrog i ubojitog naboja (Što je to naboj? Zastarjela i arhaična riječ koja ne odgovara suvremenoj uporabi! Naboj nije metak! I tu riječ treba u potpunosti izbaciti iz Zakona. Naime, naboj dolazi od riječi nabijati, a sve se odnosi na vrijeme kada se oružje punilo nabijanjem s preda! Dakle, u potpunosti ne odgovara smislu koju bi ta riječ trebala imati.) kojim se postiže efekt pucnja.
37) Imitacije oružja su predmeti koji su vanjskim izgledom slični ili jednaki oružju, ali ih nije moguće upotrijebiti ili preinačiti u vatreno oružje.
1. Razvrstavanje oružja

Članak 6.
Oružje kategorije A su:
1. vojni projektili s eksplozivnim punjenjem i bacači,
2. automatsko vatreno oružje,
3. vatreno oružje koje je skriveno u drugim predmetima,
4. streljiva s probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima te projektili za takvo streljivo,
5. streljivo za pištolje i revolvere s projektilom koje ima ekspanzijski učinak i meci za takvo streljivo osim streljiva za lov ili športsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga,
Napomena: Izuzetno nejasna i nepotrebna točka. Primjerice nejasno je što znači i što opisuje i što je zakonodavac mislio pod „meci za takvo streljivo“? Jeli mislio na zrna? Ili na projektile? Ovime se zabranjuje streljivo tzv. ekspanzijsko koje je u stvari napravljeno za samoobranu i služi za samoobranu, a po ovom zakonu je za samoobranu ZABRANJENO. Smiju ga koristiti LOVCI i STRIJELCI, a građani za samoobranu - NE?? Uporaba streljiva pune košuljice za samoobranu može dovesti do neželjene situacije da u samoobrani ne uspijemo zaustaviti napadača (iz jednostavnog razloga što zrno nije predalo svu energiju metka tijelu već je prošlo kroz tijelo) ili čak možemo istim zrnom raniti još nekoga. Znači, zrna koja se ciljano proizvode za samoobranu, NE SMIJU se koristiti za ono za što su i napravljena?

6. vojno oružje,
7. eksplozivno oružje i njegovi dijelovi,
8. posebna oprema sukladno posebnom zakonu,
9. oružje koje je izrađeno ili prerađeno bez odobrenja za promet s oružjem, osim oružja iz točke 3. kategorije C i točke 2. kategorije D,
10. poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu, koje je slično automatskom vatrenom oružju.
Napomena: Također izuzetno nespretna definicija po kojoj bi se većina oružja MOGLA ZABRANITI za civilnu uporabu. Nameće se pitanje što znači to „slično“ i tko to utvrđuje? Ili se iza toga krije neka skrivena namjera?
Ovime imamo situaciju da se postupa različito u različitim policijskim upravama, obično po nahođenju referenta/ice za oružje, Npr. pištolj Glock 17 „liči“ na automatski pištolj Glock 18 kojemu je gotovo identičan. Hoće li nadležni službenik to prepoznati ili ne? Ili će pozivajući se na ovu odredbu Zakona odbiti registraciju istoga? Znači li to da tada Glock 17 spada u kategoriju A? Isto vrijedi i za Berettu 92 i 93 i Češku zbrojovku 75, pištolje koji su itekako česti u posjedu građana RH. Po ovome bi se ti pištolji lako mogli podvesti pod „zabranjeno“ oružje.
Slična je situacija i sa poluautomatskim sportskim puškama koji su obično poluautomatske izvedbe ponajčešće svojih vojnih inačica. Uzmimo za primjer puške američke M16 i M4 te njemačku G36 čije civilne inačice dominiraju sportskim natjecanjima diljem Europe i svijeta. Po ovome članku takvo oružje bi također bilo zabranjeno. Primjera je i previše da se pojedinačno navode no ova je točka već izazvala puno problema građanima RH kojima su puške oduzimane, mnogima odbijena registracija dok je drugima oružje u Centru za krim. vještačenja stajalo mjesecima! Postavlja se pitanje zašto i povodom čega se takvo oružje oduzimalo? Očito radi ove točke Zakona koja je vrlo nespretna i nepotrebna.
Prijedlog: Brisati točku 10.u potpunosti.

Oružje kategorije B su:
1. poluautomatsko ili repetirajuće kratkocijevno vatreno oružje,
2. jednostrijelno kratkocijevno oružje sa središnjom udarnom iglom,
3. jednostrijelno kratkocijevno oružje s rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28 cm,
4. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem naboja za više od tri naboja,
Napomena: Što se smatra pod pojmom „naboj“ i „ležištem naboja za više od tri naboja“ . Prvenstveno je nužno utvrditi što se smatra pod „nabojem“ kako bi mogli razumijeti i drugi dio točke.
Prijedlog: Brisati „sa spremnikom i ležištem naboja za više od tri naboja“!
5. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem naboja za najviše tri naboja, kod kojeg se spremnik može skinuti, odnosno nije sigurno da li je oružje takve konstrukcije da ga je moguće uobičajenim alatom preinačiti u više nego trostrijelno oružje s jednim punjenjem,
Napomena: Vidi prethodnu napomenu!
Prijedlog: Točku 5. brisati.
6. repetirajuće i poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 centimetara,
Napomena: Čemu ograničenje od 60 cm?
Prijedlog: Brisati „ukupne dužine do 60 centimetara“
7. repetirajuće dugocijevno vatreno oružje koje nije obuhvaćeno u točki 6.,
Prijedlog: Točku 7. brisati!
8. dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi,
9. poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje koje nije obuhvaćeno u točkama 4. do 6. i točki 10. kategorije A,
10. jednostrijelno kratkocijevno oružje za streljivo s rubnim paljenjem ukupne dužine iznad 28 cm.,
11. jednostrijelno dugocijevno oružje s jednom ili više glatkih cijevi,
12. staro oružje.
Oružje kategorije C su:
1. plinsko oružje,
2. reprodukcije vatrenog oružja kod kojeg se ne upotrebljava jedinstveni naboj,
3. mužari.
Oružje kategorije D su:
1. zračno oružje,
2. oružje s tetivom,
3. električni paralizatori,
4. raspršivači,
5. hladno oružje.
Članak 7.
Oružje iz članka 6. ovoga Zakona se glede prava i obveza vlas¬nika oružja razvrstava u:
1. zabranjeno oružje – oružje kategorije A i hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda te hladno oružje kada se nosi na javnim mjestima,
Što znači „kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda???
Što je osnovna namjena pištolja ili puške? Ili noža ili palice?
I pištolj i puška i nož i palica MOGU se koristiti za NAPAD i nanošenje ozljeda, ali se mogu koristiti i za samoobranu, sportsko streljaštvo ili lov. Nije poanta u STVARIMA, nego u ČOVJEKU koji te stvari koristi. Ako ih koristi na nedozvoljen način, za to mora i odgovarati, ali se ne može generalizirati i svakome imputirati da će neku stvar zlouporabiti.
Napomena:Treba raspraviti radi nejasnoće točke 1. te tek tada donijeti prijedloge.
2. dozvoljeno oružje za koje je potrebno prethodno odobrenje – oružje kategorije B,
3. dozvoljeno oružje za koje je potrebna prijava nadležnom tijelu – oružje kategorije C,
4. dozvoljeno oružje za koje nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu – oružje kategorije D.
II. ISPRAVE O ORUŽJU

Članak 8.
Isprave o oružju prema ovom Zakonu su:
1. odobrenje za nabavu oružja,
2. odobrenje za nabavu streljiva,
3. oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja,
4. odobrenje za sakupljanje starog oružja,
5. odobrenje za držanje oružja,
6. dopusnica za neposredno rukovanje vatrenim oružjem,
7. druge isprave o oružju izdane na temelju međunarodnih ugovora.
Članak 9.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja podnosi se na propisanom obrascu policijskoj upravi Ministarstva unutarnjih poslova prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta podnositelja zahtjeva (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).
1. Odobrenje za nabavu oružja fizičkoj osobi

Članak 10.
Nadležno tijelo izdat će fizičkoj osobi odobrenje za nabavu oružja za oružje kategorije B ukoliko ispunjava opće i posebne uvjete.
Opći uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:
1) da ima opravdani razlog za nabavu oružja,
Napomena: U praksi se posebice ova točka pokazala problematičnom! Što je "opravdani razlog za nabavu oružja"? Ova odredba je potpuno promašena. Zašto? Što je "opravdano", a što nije i tko to utvrđuje i kako?
Ako netko ispunjava zdravstvene uvjete, godine života, nekažnjavan je, ima položen tečaj o poznavanju oružja (ovo je posebna tema o kojoj će više riječi biti kasnije), NE BI TREBALO TRAŽITI JOŠ I NEKAKVE DRUGE RAZLOGE.

Prema ovoj točci nitko i nikada ne može dokazati postojanje opravdanog razloga primjerice za samoobranu dok je to lako za lovstvo i sportsko streljaštvo.
Prijedlog: Donijeti ga nakon konzultacija u MUP-u.
2) da je navršila 21. godinu života,
Napomena: Promašena odredba. I diskriminirajuća.
Prijedlog: Umjesto „21“ upisati „18!.
3) da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela protiv Repub¬like Hrvatske, za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, za kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine te kaznena djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, a sadržani su u kaznenim djelima protiv imovine, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv službene dužnosti, protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske, protiv okoliša koja se odnose na mučenje ili ubijanje životinja, ili ako je za takvo kazneno djelo pokrenut postupak,

4) da nije pravomoćno kažnjena za prekršaj odnosno da se ne vodi postupak za prekršaj iz područja javnog reda i mira i drugih zakona u kojima su propisani prekršaji s elementima nasilja, posebice za prekršaje iz područja nasilja u obitelji ili joj je izrečena zaštitna mjera radi nasilja u obitelji,
Napomena: Točka 3. u 4. su vrlo delikatne naravi i u praksi su se ne dvojbeno pokazale kao diskriminirajuće prema legalnim posjednicima vatrenog oružja: ova odredba NEGIRA članak 28. Ustava RH koje navodi da je „ svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.“
Ovakvom odredbom prejudicira se nečija krivnja i čovjek protiv kojeg je samo POKRENUT kazneni ili prekršajni postupak (to još ne znači da će biti proglašen KRIVIM i kažnjen - može biti i oslobođen) u svakom slučaju ostaje bez oružja koje je LEGALNO imao.
Dovoljna je i zlonamjerna prijava nekome tko je posjednik oružja, isti odmah ostaje bez oružja, bez obzira na osnovanost prijave. A bilo je i slučajeva da se ljudima koji se rastaju od supruga oduzima oružje??
Ovo je protuustavna odredba i treba je maknuti iz zakona.
Ako je namjera preventivne naravi onda to treba i pravno naglasiti kako se odbijanje ili oduzimanje oružja kao posljedice provodi privremeno.
Treba dodatno raspraviti s obzirom na unesene promjene zadnjim Izmjenama i dopunama zakona u smislu citiram: „U članku 10. stavku 2. točka 4. mijenja se i glasi:
»4) da nije pravomoćno kažnjena za prekršaj, odnosno da nije pokrenut postupak za prekršaj koji ukazuje da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, posebice za prekršaje iz područja nasilja u obitelji, te da joj nije izrečena zaštitna mjera radi nasilja u obitelji,«.

Prijedlog: u točki 3.brisati „ili ako je za takvo kazneno djelo pokrenut postupak“.
5) da ne postoje druge okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, a osobito: češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi, sukobi s okolinom, agresivno i ekscesno ponašanje te drugi poremećaji u ponašanju, disciplinske povrede propisa o lovstvu ili športskom streljaštvu i sl.,
Napomena: Što se tiče disciplinskih prekršaja u lovačkim i sportskim društvima, to definitivno NIJE razlog da se nekome oduzme oružje, a krši se i odredba po kojoj nitko ne može dva puta biti kažnjen za isto djelo. Treba se precizirati koje su to povrede propisa! Ovo je definitivno područje u kojem može doći do zlouporaba kojim bi se nekome trajno, a pritom neutemeljeno oduzelo pravo na posjedovanje vatrenog oružja.
Prijedlog: Izbrisati „disciplinske povrede propisa o lovstvu ili športskom streljaštvu i sl.“

6) da ima uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja.

Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su:
1) da je na zdravstvenom pregledu utvrđeno da je zdravstveno sposobna za držanje i nošenje oružja,
2) da raspolaže tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i da poznaje propise koji se odnose na držanje ili držanje i nošenje oružja.

Iznimno od stavka 2. točke 2. ovoga članka odobrenje za nabavu oružja može se izdati policijskim službenicima Ministarstva unutarnjih poslova, pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i pravosudne policije s navršenih 18 godina života, koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, zaštitarima koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, članovima športske streljačke udruge koji se aktivno natječu u streljaštvu i osobama s položenim lovačkim ispitom.
Napomena: Prilagoditi prijedlogu u točci 2.za promjenu o starosti s 21 na 18.

Prijedlog: Umetnuti novi stavak slijedećeg sadržaja: Pri svakom slijedećem zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavu oružja važeći oružni list dokaz je o ispunjavanju svih općih i posebnih zakonskih uvjeta iz članka 10.
Članak 11.
Postojanje uvjeta iz članka 10. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona pod¬nositelj zahtjeva dokazuje uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti.
Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oruž¬ja izdaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji su ovlašteni za obavljanje takvih zdravstvenih pregleda uz prethodno pribavljeno mišljenje izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite.
Fizička osoba kojoj je izdano uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka dužna je svakih pet godina pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja.
Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izdaje se s rokom važenja od pet godina.
Fizička osoba ili nadležno tijelo koje nije zadovoljno izdanim uvjerenjem o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka uvjerenja drugostupanjskoj zdravstvenoj komisiji koju imenuje ministar nad¬ležan za zdravstvo.
Izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji ima saznanja o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za držanje i nošenje oružja, dužan je odmah po saznanju za takvu promjenu izvijestiti nadležno tijelo.
Napomena: Obzirom da je izmjenama i dopunama od 2012. godine uvedena obveza da su sve fizičke osobe koje imaju registrirano oružje dužne u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona izvijestiti nadležno tijelo o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite, a u slučaju promjene izabranog liječnika o tome su dužne nadležno tijelo izvijestiti u roku od 60 dana, te kako je sankcija za nepoštivanje ove odluke ukidanje oružnog lista i oduzimanje oružja, obavljanje liječničkog pregleda svakih 5 godina je pogodovanje ordinacijama koje se time bave i omogućavanje lake zarade na legalnim vlasnicima oružja. Liječnički pregled pri prvom zahtjevu za nabavnu dozvolu bi bio u redu, a ako dođe do promjena, odabrani liječnik dužan je obavijestiti MUP. Dakle, liječnički pregledi su suvišni i važenje oružnog lista bi trebalo prestati ograničavati na vremensko razdoblje.
Prijedlog: Alineje 3 i 4 brisati kao nepotrebne!
Članak 12.
Postojanje uvjeta iz članka 10. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dokazuje:
1) za oružje kategorije B – potvrdom o osposobljenosti za držanje i nošenje i pravilnu uporabu oružja koju izdaje nadležno tijelo Ministarstva unutarnjih poslova,
2) za lovačko oružje kategorije B – lovačkom iskaznicom kojom se dokazuje položeni lovački ispit i bavljenje lovom,
3) za športsko oružje – članovima športske streljačke udruge koji se aktivno natječu u streljaštvu, uz pisanu potvrdu krovne udruge koja vodi evidenciju članova svih hrvatskih športskih streljačkih udruga.
Napomena: Zašto bi se netko tko je član sportske udruge za streljaštvo MORAO AKTIVNO NATJECATI u streljaštvu??? Zašto netko ne bi mogao biti član i dolaziti samo na treninge??? Ima ljudi koji vole pucati na treningu, ali ih natjecanja ne zanimaju. Ionako nije nikakva pogodnost imati oružni list za DRŽANJE SPORTSKOG oružja.
Prijedlog: Riječi „koji se aktivno natječu u streljaštvu“ brisati te dodati riječ „godišnju“ nakon „uz pisanu…“
Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske i pravosudne policije koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, postojanje posebnih uvjeta iz članka 10. ovoga Zakona dokazuju ispravom izdanom od nadležnog ministarstva iz koje je vidljivo da su zdravstveno sposobni i osposobljeni za držanje i nošenje oružja.

Zaštitari koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje postojanje posebnih uvjeta iz članka 10. ovoga Zakona dokazuju dopuštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite.
Članak 13.
Fizička osoba ima opravdani razlog za nabavu oružja za samoobranu ukoliko dokaže da je njezina osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje te ukoliko zbog naravi posla ili okolnosti u kojim ga obav¬lja postoji potreba za nabavom oružja, a aktivnostima i mjerama institucija sigurnosti ili drugim mjerama se ne bi mogla osigurati dostatna zaštita.
Fizička osoba ima opravdani razlog za nabavu lovačkog oružja ukoliko posjeduje lovačku iskaznicu.
Fizička osoba ima opravdani razlog za nabavu športskog oružja ukoliko se aktivno (prijašnji članak sugerira brisanje riječi „aktivno“) bavi športskim streljaštvom.
Policijski službenik ovlašten je tražiti i prikupljati podatke i obavijesti od građana radi utvrđivanja uvjeta iz članka 10. stavka 2. točke 5. ovoga Zakona. O prikupljenim podacima i obavijestima sastavlja se službena bilješka.
Postojanje uvjeta iz članka 10. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona utvrđuje policijski službenik neposrednim opažanjem u stambenom ili drugom prostoru gdje se oružje drži, koje se nalazi u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika ili korisnika oružja, o čemu sačinjava zapisnik.
Napomena: Kako i na koji način fizička osoba može policiji dokazati da je njezina osobna sigurnost ugrožena u tolikoj mjeri da joj za osiguranje treba oružje??? I koji su to poslovi koji zahtijevaju potrebu za vatrenim oružjem? Jesu li to zlatari ili i obični prodavači u kioscima sa novinama ili benzinskim crpkama? Jesu li to službenici na šalterima u bankama? Crne kronike nam kazuje da kriminal više ne pravi razliku među žrtvama! Danas se svatko ima pravo osjećati budućom žrtvom. No, ovdje se postavlja pitanje kako to i dokazati!
Odgovor je: Nikako.
Kada nekoga policija odbije sa zahtjevom za nabavu oružja, obično spomenu da je "posao policije da štiti građane, te da stoga njima oružje za tu svrhu nije potrebno."
Naravno, valja spomenuti i činjenicu da onaj tko vraga traži, vraga i nađe, pa stoga oni koji se kreću u čudno vrijeme po čudnim mjestima na koja zalaze čudni ljudi, imaju puno veću šansu da nastradaju nego oni koji se po takvim mjestima ne kreću. Međutim, svakome se može desiti da bude napadnut bilo gdje - na poslu, u gradu, na parkiralištu, u vlastitom stanu...
Činjenica je da se u RH jednostavno NE MOŽE dobiti dozvola za nošenje oružja jer je takav "stav" MUP-a. A to je potpuno pogrešan stav. I nije nigdje propisan zakonom, što znači da MUP postupa protuzakonito kada „a priori“ odbija izdavanje dozvole za NOŠENJE oružja za samoobranu svakom građaninu.
Ovu odredbu treba izbaciti iz zakona i dozvole za nošenje oružja izdati svima koji ispune zakonske uvjete. Ako ih prekrše, neka odgovaraju po zakonu. Pa i rigorozno! Ovo treba razraditi i postaviti neke uvjete, ali razumne.
Prijedlog: ZA RASPRAVU!
Članak 14.
Nadležno tijelo zatražit će od podnositelja zahtjeva koji ispunjava opće uvjete iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona da u roku od 60 dana dostavi dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta iz članka 10. stavka 3. točke 1. i 2. ovoga Zakona.
Nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu oružja za samoobranu radi držanja ili držanja i nošenja, a športskog oružja radi držanja, ukoliko su ispunjeni opći i posebni uvjeti iz članka 10. ovoga Zakona.
Nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu lovačkog oružj¬a radi držanja i nošenja, ukoliko su ispunjeni opći i posebni uvjeti iz članka 10. ovoga Zakona.
Česti su slučajevi da službenici referade za oružje odbiju stranku ako zatraži još jedan ili drugi, treći – svejedno, komad oružja, s obrazloženjem da „mu je dosta“ i da „ima previše“ oružja???
Tko to sebi uzima pravo da mimo zakona određuje nekome koliko će komada oružja imati? Dok ispunjava sve zakonske uvjete i ima osiguran siguran smještaj oružja, što se koga tiče koliko komada nečega netko ima?
Ili kažu ljudima da već imaju pušku, pištolj tog kalibra pa „ne može“???
Ukoliko netko želi 150 pištolja istog kalibra i tipa, to je osobna stvar. Dok ispunjava zakonske uvjete.

Članak 15.
Nadležno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi ako ne ispunjava uvjete za nabavu oružja propisane ovim Zakonom.
2. Odobrenje za nabavu oružja pravnoj osobi

Članak 16.
Nadležno tijelo izdat će pravnoj osobi odobrenje za nabavu oruž¬ja kategorije B ukoliko ispunjava sljedeće uvjete:
1) da ima opravdani razlog za nabavu oružja
2) da odgovorna osoba u pravnoj osobi ispunjava opće i poseb¬ne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona,
3) da ima prostor za siguran smještaj i čuvanje oružja.
Opravdani razlog za nabavu oružja ima pravna osoba koja je pri nadležnom tijelu registrirana za obavljanje djelatnosti lovstva, uzgoja divljači, športskog streljaštva, vođenje civilnih strelišta, za obavljanje poslova tjelesne zaštite, osposobljavanja djelatnika i građana za pravilnu uporabu vatrenog oružja, znanstvenog istraživanja za koje je potrebno oružje, prikupljanja stručnih podataka o životinjskim vrstama, snimanja filmskih i prikazivanja kazališnih predstava, muzeji te zračne luke radi odstrjela, plašenja i rastjerivanja divljači i slično.
Pravna osoba ima prostor za siguran smještaj i čuvanje oružja ukoliko ispunjava uvjete propisane posebnim propisom.
Članak 17.
Nadležno tijelo odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu oružja pravnoj osobi ako ne ispunjava uvjete za nabavu oružja propisane ovim Zakonom.
Članak 18.
Pravne osobe koje se bave snimanjem filmskih djela, prikazivanjem kazališnih predstava ili održavanjem tradicionalnih viteških igara i drugih priredbi koje predstavljaju kulturno nasljeđe smiju bez odobrenja nabavljati, držati i koristiti hladno oružje, kao i oružje kategorije A, B i C koje je prilagođeno tako da može ispaljivati samo lažno streljivo.
Članak 19.
Odobrenje za nabavu oružja fizičkoj i pravnoj osobi izdaje nad¬ležno tijelo s rokom važenja od šest mjeseci od dana izdavanja.
Odobrenje za nabavu oružja i odobrenje za nabavu streljiva koje nije iskorišteno u roku iz stavka 1. ovoga članka fizička ili pravna osoba vratit će nadležnom tijelu u roku od osam dana od isteka roka važenja.
3. Oružni listovi i odobrenja za držanje oružja

Članak 20.
Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja fizička ili pravna osoba mora podnijeti zahtjev za registraciju oružja nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.
Za oružje koje je nabavljeno na temelju odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi izdaje se oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja, a pravnoj osobi izdaje se odobrenje za držanje oružja.
Članak 21.
Oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja izdaje se s rokom važenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti.
Napomena: Treba promijeniti, pogledaj prethodni komentar u članku 11.

Odobrenje za držanje oružja izdaje se s rokom važenja od deset godina.
Prijedlog: Izbrisati „izdaje se s rokom važenja od deset godina“ te ubaciti „vrijedi do prestanka ispunjenja zakonskih uvjeta“.
Nadležno tijelo će na zahtjev podnositelja produžiti rok važenja oružnog lista iz stavka 1. ovoga članka za pet godina ukoliko utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 10. stavka 2. točke 1., 3., 4., 5. i 6. i stavka 3. točke 1. ovoga Zakona.
Nadležno tijelo će na zahtjev podnositelja produžit rok važenja odobrenja iz stavka 2. ovoga članka za deset godina, ukoliko utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 16. ovoga Zakona.
Prijedlog: Brisati Alineje 3 i 4.
Članak 22.
Nadležno tijelo odbit će izdati oružni list za oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije označeno žigom ili obilježeno u skladu s propisima o prokušavanju, označavanju žigom i obilježavanju ručnog vatrenog oružja, kao i u slučaju kada se u postupku registracije utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za nabavu oružja.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka oduzet će se oružje i odobrenje za nabavu oružja.
Oružje za koje se ne može dokazati podrijetlo, koje prije stavljanja u promet nije označeno žigom ili obilježeno u skladu s propisima o prokušavanju, označavanju žigom i obilježavanju ručnog vatrenog oružja i koje je tehnički neispravno, a nije onesposobljeno, oduzet će se bez prava na naknadu.
Napomena: Treba uz konzultacije u MUP-u dodatno razraditi. Naime, problematično je oduzimanje bez prava na naknadu naprosto zato što se u praksi pogrešno tumači. Primjerice ljudima se oružje oduzima jer ne mogu dokazati podrijetlo iako je to isto oružje registrirano na nekoa u njihovoj obitelji čak i do 50 godina. Postavlja se pitanje koje i kakvo podrijetlo? Dosta vatrenog oružja posebice starijih lovačkih pušaka dosta često niti nema „ime i prezime“, a kamoli opitne židove. Jer su izrađene u malenim specijaliziranim puškarskim radionicama.
4. Odobrenje za nabavu streljiva

Članak 23.
Nadležno tijelo može izdati odobrenje za nabavu streljiva fizič¬koj, odnosno pravnoj osobi ako imaju izdan oružni list za držanje ili držanje i nošenje oružja, odnosno odobrenje za držanje oružja. Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdat će se pravnim i fizičkim osobama koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti proizvodnje oružja, popravka i prepravka oružja, vođenja civilnog strelišta, športskim streljačkim organizacijama koje su upisane u registar udruga, pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti lovstva te pravnim osobama koje imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite osoba i imovine.
Odobrenje za nabavu streljiva izdaje nadležno tijelo ako podnositelj zahtjeva ima opravdani razlog za nabavu tražene vrste i količine streljiva.
Odobrenje za nabavu streljiva fizičkoj i pravnoj osobi izdaje nad¬ležno tijelo s rokom važenja od šest mjeseci od dana izdavanja.
Odobrenje za nabavu streljiva koje nije iskorišteno u roku iz stavka 4. ovoga članka fizička ili pravna osoba vratit će nadležnom tijelu u roku od osam dana od isteka roka važenja.
Napomena: Riješeno Izmjenama i dopunama Zakona.
5. Odobrenje za sakupljanje starog oružja

Članak 24.
Odobrenje za sakupljanje starog oružja izdaje se s trajnim rokom važenja.
Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje starog oružja fizičkoj osobi koja ispunjava opće i posebne uvjete propisane člankom 10. ovoga Zakona.
Nadležno tijelo izdat će odobrenje za sakupljanje starog oružja pravnoj osobi koja ispunjava uvjete propisane člankom 16. ovoga Zakona.
Pravna i fizička osoba smije sakupljati staro oružje ako posjeduje prostor za siguran smještaj i čuvanje sakupljenog oružja.
Oružje koje se drži na temelju odobrenja za sakupljanje starog oružja ne smije se nositi, upotrebljavati niti se za njega smije nabav¬ljati, držati ili praviti streljivo.
Napomena: Zašto?? U svijetu su poznata natjecanja u gađanju starim i povijesnim oružjem i ako se netko želi natjecati, zašto ne?
Prijedlog: Rasprava.

[EdgarFranjul]

Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje povjerenstvo Ministarstva unutarnjih poslova koje imenuje ministar unutarnjih poslova.
Oružje sakupljeno na temelju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka smije se prodati ili predati samo osobama kojima je izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja.
Vatreno oružje koje je onesposobljeno za uporabu ne smije se osposobljavati.
Iznimno, muzeji uz staro oružje smiju sakupljati oružje kategorije A točke 2., 3. i 6. koje se više ne izrađuje i koje ne upotrebljavaju oružane snage ili policija.
Muzeji mogu oružje kategorije A točke 1., 4., 5. i 7. i streljivo sakupljati pod uvjetom da je trajno onesposobljeno.
Nadležno tijelo će o izdanim odobrenjima za sakupljanje starog oružja izvijestiti ministarstvo nadležno za kulturu.
Napomena: Onesposobljeno oružje NIJE oružje, pa nema logike da ga treba čuvati kao pravo. A onesposobljeno oružje nema više nikakvu vrijednost, čime je uništeno i kao dio kulturno povijesne baštine i kao vrijedan kolekcionarski primjerak.
Prijedlog: Rasprava.
6. Oružje s obvezom prijavljivanja

Članak 25.
Fizičke osobe starije od 18 godina i pravne osobe smiju bez odobrenja nadležnog tijela, nabavljati i držati oružje kategorije C.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje nabave oružje kategorije C dužne su ga prijaviti nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana nabave.
Za prijavljeno oružje nadležno tijelo izdat će potvrdu.
Ovlašteni trgovac oružjem dužan je o prodaji oružja kategorije C izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana prodaje oružja.
7. Prava i obveze koje proizlaze iz isprava o oružju

Članak 26.
Oružje se ne smije nositi bez oružnog lista.
Napomena: Može se desiti da netko zaboravi ponijeti oružni list. Zašto ga zbog toga kazniti oduzimanjem oružja??? To je isto kao da nekome tko je zaboravio ponijeti prometnu dozvolu zbog toga oduzmete automobil!
Prijedlog: Raspraviti u smislu kaznenih odredbi.

Za prenošenje oružja za koje je izdana isprava o oružju nije potrebno odobrenje.
Članak 27.
Oružje se smije prodati ili predati samo onome tko ima važeće odobrenje za nabavu oružja ili važeći oružni list.
Streljivo se smije prodati ili predati samo onome tko ima važeće odobrenje za nabavu streljiva.
Trgovci oružjem koji su u skladu s odredbama ovoga Zakona ovlašteni za promet oružja i streljiva, dužni su o prodaji oružja koje se nabavlja na temelju odobrenja, a koje se prema ovom Zakonu može nabaviti na temelju odobrenja za nabavu oružja, izvijestiti nad¬ležno tijelo u roku od osam dana od dana prodaje.
Fizičke osobe koje prodaju oružje za koje je izdana isprava o oružju dužni su o prodaji oružja koje se nabavlja na temelju odobrenja, a koje se prema ovom Zakonu može nabaviti na temelju odobrenja za nabavu oružja, izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana prodaje.
Fizičke i pravne osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju dužne su u slučaju prodaje oružja odjaviti oružje kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana prodaje.
Fizičke osobe koje posjeduju oružje za koje je izdana isprava o oružju, mogu takvo oružje trajno onesposobiti za uporabu kod fizičke ili pravne osobe koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja, o čemu će izdati potvrdu.
Troškove onesposobljavanja oružja snosi vlasnik oružja.
Vlasnik oružja dužan je odjaviti trajno onesposobljeno oružje nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane od pravne ili fizičke osobe koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja o čemu će izdati potvrdu, radi poništenja isprava o oružju.
III. POSTUPANJE S ORUŽJEM I STRELJIVOM

Članak 28.
S oružjem i streljivom mora se postupati s osobitom pažnjom.
Osobita pažnja u postupanju s oružjem i streljivom pokazuje se u njegovom pravilnom čuvanju, pravilnoj i stručnoj uporabi, nošenju, prenošenju i držanju u ispravnom stanju.
Članak 29.
Građani su dužni pridržavati se pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja u određene prostore ili prostorije.
Napomena: Ako je građaninu MUP izdao oružni list za držanje i NOŠENJE oružja (ponekih iznimaka još uvijek ima), onda ne vidimo opravdani razlog da to oružje ta osoba ne nosi. (naravno, mora paziti na stavak 2. gornjeg članka).
Jedna naljepnica na vratima banke ili neke druge javne ustanove NE MOŽE biti jača od oružnog lista koji je izdao državni organ, tj. policija.
Uostalom, pljačkaši banke sigurno neće poštivati naljepnicu kada budu banku pljačkali.
Dakle, pravni apsurd - ZAKON daje za veće pravo nekakvoj javno istaknutoj zabrani, koju može donijeti bilo tko, nego oružnom listu, koji je JAVNA ISPRAVA SA SLIKOM i koji je izdala DRŽAVA!!!
Prijedlog: Raspraviti.

Fizička osoba ne smije nositi oružje kada je pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava odnosno u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom.
Zaštitari pri obavljanju poslova privatne zaštite oružje smiju nositi sukladno odredbama posebnog zakona.
1. Čuvanje oružja i streljiva

Članak 30.
Oružje i streljivo moraju se čuvati tako da nisu dostupni osobi koja nije ovlaštena posjedovati ga, a osobito djeci, zaključani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu koje se ne može otvoriti alatom uobičajene uporabe.
Napomena: Kada se oružje mora čuvati na opisani način? Bilo je slučajeva da policija dođe u kontrolu sefa, zatekne vlasnika da čisti oružje i oružje oduzme „jer nije bilo u sefu“???
Oružje se čuva kada vlasnik nije kod kuće, dok je kući može oružje gladiti, njime rukovati, vježbati, škljocati pipati ga i što god mu volja. Još jedan primjer samovoljnog tumačenja zakona. Također u praksi je evidentno da se isključivo traži metalni sef.
Prijedlog: Raspraviti! Jer u praksi ima puno problema u provedbi odnosno tumačenju!

Oružje i streljivo moraju se čuvati u stambenom ili drugom prostoru koji se nalaze u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta vlasnika ili korisnika oružja i streljiva.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, fizička osoba kojoj je izdan oružni list za držanje oružja, smije nositi takvo oružje samo radi popravljanja ili prepravljanja te korištenja na strelištu, nenapunjeno u odgovarajućim navlakama ili kovčezima.
Napomena: Zašto ne i u boravištu?
Članak 31.
Vlasnik oružja i streljiva koji napušta mjesto prebivališta ili boravišta na vrijeme duže od godinu dana, a oružje i streljivo koje prema ovom Zakonu posjeduje na temelju oružnog lista ne nosi sa sobom, dužan ga je predati na čuvanje osobi koja ima oružni list za držanje ili držanje i nošenje oružja ili ovlaštenom trgovcu oružjem.
Vlasnik oružja i streljiva dužan je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka o predaji oružja i streljiva na čuvanje osobi koja ima pravo držanja ili držanja i nošenja takvog oružja obavijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana predaje.
Napomena: Ako vlasnik oružja ima sef, zašto oružje ne bi moglo ostati u sefu? Zašto bi se moralo nekome dati na čuvanje?
2. Korištenje oružja

Članak 32.
Vlasnik oružja dužan je oružje održavati u ispravnom stanju, pravilno i pozorno rukovati njime.
Oružje je zabranjeno upotrebljavati na javnim mjestima ili na mjestima gdje se može ugroziti sigurnost građana.
Lovačko oružje ne smije se upotrebljavati izvan lovišta, civilnih strelišta ili drugih mjesta određenih za vježbe gađanja.
Športsko oružje ne smije se upotrebljavati izvan civilnih strelišta ili drugih mjesta koja su određena za vježbe gađanja.
Napomena: Što su „druga mjesta određena za vježbe gađanja“, tko ih, pod kojim uvjetima i gdje određuje?
Prijedlog: Raspraviti o civilnim strelištima tj.prostorima! U dijelu Pravilnika o civilnim strelištima tj.prostorima.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, zračno oružje i luk smiju se upotrebljavati i na mjestima koja su po svom položaju ili po poduzetim mjerama osiguranja takva da se ne može ugroziti sigurnost građana.
Zračnim oružjem te lukom smiju se koristiti i djeca starija od 11 godina na športskim strelištima i na drugim mjestima određenim i uređenim za vježbe gađanja pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o športu.
Prijedlog: Zamijeniti 11 sa 9 godina.

Oružje je zabranjeno dati na uporabu djeci, osim prema odred¬bama ovoga Zakona.
Kratko i dugo lovačko i dugo športsko oružje mora se izvan lovišta, odnosno strelišta prenositi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima nenapunjeno, a kratko športsko oružje zaključano u navlakama ili kovčezima.
3. Davanje na korištenje i posuđivanje oružja

Članak 33.
Pravne osobe koje posjeduju oružje na temelju odobrenja za držanje oružja smiju ga radi obavljanja poslova za koje su registrirane davati na korištenje osobama koje ispunjavaju ovim Zakonom propisane uvjete.
U svrhu obavljanja poslova tjelesne zaštite odobrenje za nabavu dozvoljenog kratkog vatrenog oružja može se izdati pravnim osobama koje uz uvjete propisane ovim Zakonom ispunjavaju i uvjete propisane posebnim zakonom.
Članovi športskih streljačkih organizacija koji koriste športsko oružje organizacije čiji su članovi za nošenje takvog oružja i pripadajućeg streljiva moraju imati potvrdu te organizacije.
Napomena: Kako se to športsko oružje smije „nositi“, kada je nošenje športskog oružja zabranjeno a oružni list za športsko oružje izdaje se samo za držanje?
Prijedlog: zadnjem stavku riječ „nošenje“ zamijeniti sa riječju „prenošenje“.

Članak 34.
Posuđivati se smije samo oružje za lov i šport te staro oružje.
Oružje se smije posuđivati samo osobama koje imaju oružni list za takvu vrstu oružja ili odobrenje za nabavu takve vrste oružja ili odobrenje za sakupljanje starog oružja.
Športske streljačke organizacije koje posuđuju oružje svojim članovima dužne su o tome izdati potvrdu.
Napomena: Ovdje u praksi ima problema. Što se podrazumijeva pod „takvom vrstom oružja“? Vrsta prema ovom Zakonu u prethodnoj kvalifikaciji ili? Ili primjerice određuje li su pod pojmom vrsta i kalibar oružja. Točnije smije li se nekome tko ima npr.revolveer kalibra .357 Magnum posuditi revolver kalibra .38 Special. Naime i ovdje se događa proizvoljno tumačenje Zakon. Smije li se oružje posuđivati osobama koje nemaju oružni list za takvu vrstu oružja? Po Zakonu ne smiju, ali tumačenje MUP-a je drugačije i derogira i Zakon, policijsku provjeru i liječnički pregled.
Prijedlog: Brisati „za takvu vrstu oružja“ i ubaciti „za držanje ili držanje i nošenje oružja“.

Zabranjeno je posuđivanje zračnog oružja i oružja s tetivom maloljetnim osobama.
4. Gubitak, krađa i pronalaženje oružja, streljiva i isprava o oružju

Članak 35.
Fizičke i pravne osobe koje posjeduju oružje na temelju oruž¬nog lista za držanje ili držanje i nošenje oružja, odobrenja za držanje oružja ili odobrenja za sakupljanje starog oružja dužne su odmah prijaviti gubitak ili krađu toga oružja i streljiva.
Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom tijelu prema mjestu događaja ili saznanja o gubitku ili krađi oružja i streljiva bez odgode.
Fizičke i pravne osobe dužne su o vlastitom trošku u službenom glasilu oglasiti nestanak isprava o oružju, osim odobrenja za nabavu oružja i streljiva.
Članak 36.
Tko nađe oružje ili streljivo ili sazna za skriveno oružje ili streljivo dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju.
5. Promjena osobnog imena, prebivališta, naziva ili sjedišta

Članak 37.
Kada fizičke ili pravne osobe koje posjeduju oružje na temelju oružnog lista za držanje ili držanje i nošenje oružja, odobrenja za držanje oružja ili odobrenja za sakupljanje starog oružja, promijene osobno ime, prebivalište, naziv ili sjedište, dužne su o tome obavijestiti nadležno tijelo u roku od 15 dana od dana te promjene radi upisa podataka o oružju i vlasniku oružja u službene evidencije nadležnog tijela i u isprave o oružju.
IV. POSTUPAK U SLUČAJU SMRTI VLASNIKA ORUŽJA

Članak 38.
U slučaju smrti vlasnika oružja punoljetni član njegove obitelji, zakonski zastupnik, skrbnik, osoba koja je s njim živjela u zajedničkom kućanstvu ili osoba kod koje se oružje u trenutku smrti nalazilo, dužna je odmah po saznanju o postojanju oružja, obavijestiti nadležno tijelo radi predaje oružja i streljiva.
Nadležno tijelo će o predanom oružju i streljivu iz stavka 1. ovoga članka izdati potvrdu.
Nasljednik oružja dužan je u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju:
1. oružje prodati ili
2. podnijeti zahtjev za registraciju oružja ili
3. dati onesposobiti oružje te ga zadržati ili
4. predati oružje u korist Republike Hrvatske bez naknade.
Iznimno od stavka 3. ovoga članka, oružje i streljivo maloljet¬nog nasljednika čuvat će se kod nadležnog tijela dok ne navrši 21. godinu života.
Nasljednik oružja s navršenom 21. godinom života dužan je s oružjem postupiti na način propisan stavkom 3. točkama 1. – 4. ovoga članka.
Članak 39.
Nasljednik oružja koji oružje proda, dužan ga je odjaviti kod nadležnog tijela u roku od osam dana od dana prodaje.
Članak 40.
Nasljedniku oružja koji želi podnijeti zahtjev za registraciju naslijeđenog oružja nadležno tijelo izdat će oružni list ukoliko ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
Članak 41.
Oružje koje njegov nasljednik želi zadržati kao uspomenu mora se trajno onesposobiti za uporabu.
Trajno onesposobiti oružje može fizička ili pravna osoba koja ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelat¬nosti popravka i prepravka oružja, o čemu će izdati potvrdu.
Troškove onesposobljavanja oružja snosi podnositelj zahtjeva.
Nasljednik oružja dužan je odjaviti trajno onesposobljeno oruž¬je nadležnom tijelu u roku od osam dana od dana onesposobljavanja uz predočenje potvrde izdane od pravne ili fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 42.
Oružje koje je nasljednik predao u korist Republike Hrvatske bez naknade, odjavit će se po službenoj dužnosti.
Članak 43.
Ako nasljednik oružja u roku od 60 dana od dana pravomoć¬nosti rješenja o nasljeđivanju ne postupi sukladno članku 38. stavku 3. točki 1. – 4. ovoga Zakona nadležno tijelo oduzet će oružje i streljivo i s njim postupiti na način propisan člancima 50. i 51. ovoga Zakona.
V. ODUZIMANJE ORUŽJA, STRELJIVA I ISPRAVA O ORUŽJU

Članak 44.
Nadležno tijelo oduzet će oružje, streljivo, odobrenje za nabavu oružja, oružni list, odobrenje za sakupljanje starog oružja od fizičke osobe koja prestane ispunjavati neki od uvjeta iz članka 10. stavka 2. točke 1., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona ili uvjet iz članka 10. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju prestanka općeg uvjeta iz članka 10. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, fizičkim osobama se može oduzeti oružni list za držanje i nošenje oružja i izdati oružni list za držanje oružja.
Napomena: Ovaj članak se zloupotrebljava i oduzimaju se oružni listovi za nošenje policajcima koji su u mirovini, iako im nisu prestali nikakvi traženi zakonski uvjeti, što je nonsens.
Prijedlog: Rasprava!
Članak 45.
Nadležno tijelo uputit će na izvanredni zdravstveni pregled vlas¬nika oružja za kojeg se opravdano sumnja da više nije zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja.
Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o upućivanju na izvanredni zdravstveni pregled dostaviti nadležnom tijelu uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja.
Troškove zdravstvenog pregleda vlasnika oružja iz stavka 1. ovoga članka koji je proglašen zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja snosi nadležno tijelo koje ga je uputilo na zdravstveni pregled.
Vlasnik oružja iz stavka 1. ovoga članka za kojeg se na izvanred¬nom zdravstvenom pregledu utvrdi da nije zdravstveno sposoban za držanje i nošenje oružja, sam snosi troškove izvanrednog zdravstvenog pregleda.
Nadležno tijelo oduzet će oružje, streljivo, oružni list i odobrenje za sakupljanje starog oružja vlasniku oružja koji je na izvanrednom zdravstvenom pregledu ocijenjen nesposobnim za držanje i nošenje oružja ili koji ne dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za držanje i nošenje oružja u roku iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 46.
Nadležno tijelo oduzet će oružje, streljivo, odobrenje za nabavu oružja, odobrenje za sakupljanje starog oružja i odobrenje za držanje oružja pravnoj osobi ako prestane postojati neki od uvjeta iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 47.
Rješenje o oduzimanju oružja, streljiva, odobrenja za nabavu oružja, oružnog lista, odobrenja za sakupljanje starog oružja i odobrenja za držanje oružja donosi nadležno tijelo.
Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka izjavljuje se povjerenstvu Ministarstva unutarnjih poslova za rješavanje žalbi u drugostupanjskom upravnom postupku.
Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje.
Članak 48.
Oružje, streljivo, odobrenje za nabavu oružja, oružni list, odobrenje za sakupljanje starog oružja i odobrenje za držanje oružja oduzet će se odmah i prije okončanja upravnog, prekršajnog i kaznenog postupka, ako se radi o okolnostima koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, a osobito češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi te poduzimanju hitnih mjera radi zaštite od nasilja u obitelji ili zbog zaštite javnog poretka, koje se ne mogu odlagati, a činjenice na kojima treba biti utemeljeno rješenje utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnim.
Nadležno tijelo izdat će potvrdu o privremeno oduzetom oružju, streljivu, odobrenju za nabavu oružja, oružnom listu i odobrenju za sakupljanje starog oružja i odobrenju za držanje oružja.
Napomena: Dosta zlouporaba.
Prijedlog: Rasprava.
Članak 49.
Oduzeto oružje i streljivo iz članka 48. ovoga Zakona čuvaju se kod nadležnog tijela kod kojeg se vodi postupak oduzimanja oružja.
Nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka mora čuvati oduzeto oružje i streljivo pažnjom dobrog domaćina.
Članak 50.
Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku može njihov vlasnik prodati ili pokloniti fizičkoj ili pravnoj osobi koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju oružja i streljiva.
Ako vlasnik oduzetog oružja i streljiva ne proda oružje i streljivo u roku iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo predat će oružje i streljivo ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje.
Oružje i streljivo iz stavka 2. ovoga članka mogu biti izloženi na prodaji najviše šest mjeseci od dana njihove predaje ovlaštenom trgovcu oružjem.
Za prodano oružje i streljivo vlasniku oružja i streljiva pripada naknada u iznosu koji je dogovorio s ovlaštenim trgovcem oružja.
Ako ovlašteni trgovac oružjem ne proda oružje i streljivo u roku iz stavka 3. ovoga članka vratit će ih nadležnom tijelu u roku od osam dana.
Članak 51.
Oružje i streljivo oduzeto u upravnom postupku koje ne bude prodano nakon godinu dana od pravomoćnosti rješenja o oduzimanju, vlasnik oružja može onesposobiti i zadržati ga kao uspomenu ili predati u korist Republike Hrvatske.
Oružje i streljivo oduzeto u pravomoćno okončanom kaznenom ili prekršajnom postupku nadležno tijelo dostavit će Ministarstvu unutarnjih poslova na daljnje raspolaganje.
O načinu raspolaganja s oružjem i streljivom iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje povjerenstvo Ministarstva unutarnjih poslova koje imenuje ministar unutarnjih poslova.
Za oružje i streljivo iz stavka 1. i 2. ovoga članka vlasniku ne pripada naknada.
VI. ODREDBE O STRANCIMA

Članak 52.
Držati ili držati i nositi oružje prema odredbama ovoga Zakona mogu samo stranci koji u Republici Hrvatskoj borave na temelju poslovne dozvole ili odobrenja za stalni boravak i ispunjavaju uvjete iz članka 10. stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5., i 6. i stavka 3. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
VII. UNOS I IZNOS ORUŽJA I STRELJIVA

Članak 53.
Hrvatski državljani mogu preko državne granice prenositi samo one vrste oružja koje se prema ovome Zakonu mogu nabavljati, držati i nositi.
U svrhu lova i održavanja športskih natjecanja stranci mogu preko državne granice prenositi samo one vrste oružja koje se prema ovome Zakonu mogu nabavljati, držati i nositi.
Oružje i streljivo može se prenositi preko državne granice samo na međunarodnim graničnim prijelazima, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Napomena: Ovdje se također postupa protuzakonito, jer se u Europski oružni list ne mogu upisati oni komadi oružja koje netko ima za samoobranu, već samo lovačko i športsko oružje. Zašto se netko ne bi mogao natjecati sa oružjem koje mu služi za samoobranu? I uostalom navodi se opravdanje kako „nemamo pravo nositi oružje za samoobranu u drugim zemljama“. Radi se o klasičnoj zamjeni teza jer se ne radi o ljudima koji tamo idu naoružani u posjet rođacima, već kao registrirani strijelci sa Pozivom za službeno natjecanje.
Prijedlog: Rasprava.
Članak 54.
Hrvatski državljani i stranci dužni su, pri prelasku državne granice, oružje prijaviti graničnoj policiji.
Granična policija privremeno će oduzeti oružje i streljivo hrvatskom državljaninu ili strancu koji prilikom prelaska državne granice oružje i streljivo ne prijavi na graničnom prijelazu i pohraniti ga do okončanja postupka.
Članak 55.
Hrvatski državljanin i pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu u zemlju unijeti oružje i streljivo na temelju odobrenja nadležnog tijela.
Granična policija na odobrenju iz stavka 1. ovoga članka potvrđuje unos oružja i streljiva i o tome izvješćuje nadležno tijelo.
Oružje i streljivo koje se prema odredbama ovoga Zakona može nabaviti bez odobrenja, može se unijeti u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da granična policija na odgovarajućoj ispravi o nabavci oruž¬ja i streljiva (račun i sl.) potvrdi unos oružja i streljiva i o tome izvijesti nadležno tijelo.
Vlasnik oružja dužan je u roku od osam dana od unosa oruž¬ja u Republiku Hrvatsku kod nadležnog tijela podnijeti zahtjev za registraciju oružja.
Ako za oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka hrvatski državljanin s odobrenim boravkom u inozemstvu nema odobrenja nadležnoga tijela, ono će se oduzeti i o njegovom trošku dostaviti nadležnom tijelu prema mjestu prebivališta, odnosno prema posljed¬njem prebivalištu prije odlaska na stalni boravak u inozemstvo.
Ako hrvatski državljanin s boravkom u inozemstvu ne zatraži izdavanje isprave za nabavljanje oružja i streljiva ili ako nadležno tijelo odbije zahtjev za nabavljanje oružja i streljiva, odredit će se rok od 30 dana za vraćanje oružja i streljiva u inozemstvo.
Ako hrvatski državljanin s boravkom u inozemstvu u roku određenom u aktu nadležnog tijela iz stavka 6. ovoga članka ne vrati oružje i streljivo u inozemstvo, ono će se predati ovlaštenom trgovcu oružjem radi prodaje.
Oružje i streljivo mogu biti izloženi na prodaji najviše šest mjeseci od dana predaje ovlaštenom trgovcu oružjem.
Novčani iznos dobiven prodajom oružja iz stavka 7. ovoga članka umanjen za troškove prodaje, uručit će se vlasniku oružja i streljiva.
Sa oružjem i streljivom koje ne bude prodano niti nakon šest mjeseci postupit će se sukladno odredbi članka 51. stavak 3. i 4. ovoga Zakona.
Članak 56.
Hrvatski državljanin s prebivalištem u inozemstvu koji nema odobrenje nadležnog tijela za nabavu oružja, može radi lova unijeti lovačko oružje i pripadajuće streljivo ako su mu to oružje i streljivo upisani u putnu ispravu.
Upis u putnu ispravu oružja i streljiva iz stavka 1. ovoga članka obavlja diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske ukoliko hrvatski državljanin po propisima države u kojoj prebiva posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja.
Ako oružje i pripadajuće streljivo iz stavka 1. ovoga članka nije upisano u putnoj ispravi, granična policija izdat će odobrenje za unos ukoliko hrvatski državljanin po propisima države u kojoj prebiva posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja.
Na izlasku iz zemlje granična policija oduzet će odobrenje za unos iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 57.
Hrvatski državljanin može iznijeti iz Republike Hrvatske oružje i pripadajuće streljivo na temelju oružnog lista, potvrde o prijavljenom oružju ili odobrenja za nabavu oružja.
Članak 58.
Stranac koji boravi u Republici Hrvatskoj na temelju poslovne dozvole ili odobrenja za stalni boravak može unositi i iznositi oružje i pripadajuće streljivo pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Članak 59.
Stranac koji je u tranzitu ili koji dolazi u Republiku Hrvatsku radi lova može preko državne granice prenositi oružje i pripadajuće streljivo ako mu je upisano u putnu ispravu.
Upis oružja i streljiva u putnu ispravu iz stavka 1. ovoga članka obavlja diplomatska misija, odnosno konzularni ured Republike Hrvatske, ukoliko stranac po propisima države u kojoj prebiva posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja.
Ukoliko oružje i streljivo nisu upisani u putnu ispravu granična policija izdat će odobrenje za unos oružja u koliko stranac posjeduje odobrenje za nošenje tog oružja prema propisima države u kojoj ima prebivalište.
Članak 60.
Stranac može nabaviti oružje i streljivo koje će iznijeti iz Republike Hrvatske ako ima odobrenje nadležnog tijela izdano u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Ovlašteni trgovac oružjem ili građanin koji prodaje oružje strancu dužan je oružje odnosno streljivo dostaviti do državne granice i predati ga strancu u nazočnosti policijskog službenika granične policije.
Članak 61.
Članovi stranih streljačkih organizacija mogu preko državne granice prenositi športsko oružje i streljivo za to oružje radi sudjelovanja na športskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj prema odredbama članka 59. ovoga Zakona.
VIII. SUPSIDIJARNA PRIMJENA DRUGIH PROPISA

1. Unošenje oružja

Članak 62.
Državljani članica Europske unije smiju u Republiku Hrvatsku unijeti oružje koje je upisano u europsku oružnu propusnicu, a njegovo je unošenje prethodno odobrilo nadležno tijelo.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za unos oružja u Republiku Hrvatsku iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti i u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske prema mjestu prebivališta državljana članice Europske unije iz stavka 1. ovoga članka.
Odobrenje za unos oružja u Republiku Hrvatsku izdaje se s rokom važenja od jedne godine.
Odobrenje za unos oružja u Republiku Hrvatsku može se produžiti za jednu godinu.
Odobrenje za unos oružja u Republiku Hrvatsku neće se izdati ako postoje razlozi javnog reda, sigurnosti ljudi i imovine ili sigurnosti države.
Odobrenje za unos oružja u Republiku Hrvatsku ne izdaje se ako su oružja registrirana u europsku oružnu propusnicu:
– lovcima do tri komada oružja i 500 komada streljiva za svako oružje,
– športskim strijelcima do tri komada športskog oružja i 500 komada streljiva za svako oružje.
Napomena: Neka natjecanja posebice u praktičnom streljaštvu vrlo često kao minimum metaka zahtijevaju preko 500 metaka.
Prijedlog: Zamijeniti 500 sa 1000.
2. Nošenje i prenošenje oružja

Članak 63.
Oružje koje je upisano u europsku oružnu propusnicu državljani članica Europske unije smiju preko područja Republike Hrvatske nositi i prenositi u skladu s ratificiranim međunarodnim ugovorima i ovim Zakonom.
Na zahtjev stranca, državljanina članice Europske unije, koji ima poslovnu dozvolu ili odobrenje za stalni boravak na području Republike Hrvatske nadležno tijelo izdat će europsku oružnu propusnicu pod uvjetom da za zatraženo oružje već ima oružni list izdan sukladno odredbama ovoga Zakona.
Na oduzimanje i zapljenu oružja, isprava o oružju i europske oružne propusnice, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.
3. Iznošenje oružja

Članak 64.
Nadležno tijelo izdat će odobrenje za iznošenje oružja iz Repub¬like Hrvatske u državu članicu Europske unije fizičkoj osobi koja ima odgovarajuću ispravu o oružju prema ovom Zakonu i kojoj je za unošenje oružja država članica Europske unije dala prethodni pristanak, ako je on potreban.
Odobrenje za prijevoz oružja stranom trgovcu oružjem izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova.
Odobrenje za prijevoz oružja iz stavka 2. ovoga članka izdat će se ako strani trgovac oružjem posjeduje odobrenje za iznošenje oružja.
Odobrenje za iznošenje oružja stranom trgovcu oružjem izdaje ministarstvo nadležno za trgovinu.
Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka neće se izdati ukoliko fizička osoba ne ispunjava uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
Odobrenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka neće se izdati ukoliko strani trgovac oružjem ne ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 2. točke 1., 2., 3., 4., 5. i 6. i stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 65.
Stranac i odgovorna osoba u pravnoj osobi sa sjedištem u drugoj državi Europske unije dužan je na zahtjev nadležnog tijela i carinskih tijela predočiti isprave kojima dokazuje svoje pravo na unošenje, nošenje i iznošenje oružja.
IX. PROIZVODNJA ORUŽJA I STRELJIVA

Članak 66.
Proizvodnjom oružja mogu se baviti trgovačka društva koja prije upisa u sudski registar trgovačkog suda dobiju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti proizvodnje oružja.
Proizvodnjom streljiva mogu se baviti trgovačka društva i obrti pod uvjetima utvrđenim propisima o proizvodnji eksplozivnih tvari.

Napomena: Nužno je sukladno većine europskih zemalja i njihovim pozitivnim propisima ponovno dopustiti punjenje metaka za osobne potrebe.
Prijedlog: Dodati: Proizvodnjom streljiva ne smatra se punjenje metaka za vlastite potrebe u lovstvu i športskom streljaštvu.

Članak 67.
Odobrenje za obavljanje djelatnosti proizvodnje oružja izdat će se ako osoba zadužena za vođenje trgovačkog društva ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za proizvodnju oružja odbit će se ako osoba zadužena za vođenje trgovačkog društva nije hrvatski državljanin ili ako nema prebivalište na području Republike Hrvatske ili je stranac koji u Republici Hrvatskoj ne boravi na temelju poslovne dozvole ili odobrenja za stalni boravak.
Članak 68.
Trgovačka društva iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona o upisu navedene djelatnosti u sudski registar trgovačkog suda moraju izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana.
Članak 69.
Trgovačko društvo iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona ne smije započeti s radom prije nego što povjerenstvo nadležne policijske uprave utvrdi:
1) da trgovačko društvo ima pravo vlasništva ili pravo korištenja poslovnog prostora u kojem će se obavljati proizvodnja oružja,
2) da je poslovni prostor u kojem će se obavljati proizvodnja oružja uređen sukladno propisima o posebnim prostornim i tehničkim uvjetima za sigurnu proizvodnju i smještaj oružja te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda ili zlouporaba.
Trgovačko društvo iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona dužno je u roku od godine dana od dana izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti proizvodnje oružja zatražiti od povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka da utvrdi postojanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
Odobrenje za obavljanje djelatnosti proizvodnje oružja prestaje važiti ako proizvodnja oružja nije započela u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja ili ako se ta djelatnost nije obavljala najmanje jednu godinu od dana ispunjavanja uvjeta za početak obavljanja te djelatnosti.
Članak 70.
Oružjem u proizvodnji ne smiju neposredno rukovati osobe koje ne ispunjavaju opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
Nadležno tijelo izdat će osobi iz stavka 1. ovoga članka dopusnicu za neposredno rukovanje oružjem.
Prostorije u kojima se smješta proizvedeno oružje moraju biti osigurane od pristupa neovlaštenih osoba stalnim fizičko-tehničkim osiguranjem.
Članak 71.
Proizvedeno oružje, prije stavljanja u promet, mora biti označeno žigom ili obilježeno u skladu s propisima o prokušavanju i označavanju žigom vatrenog oružja.
Proizvođač oružja dužan je za svako proizvedeno oružje, u roku od 15 dana od dana proizvodnje, dostaviti otisak (mehanički trag) Ministarstvu unutarnjih poslova radi unosa otiska u propisanu evidenciju.
U svrhu prokušavanja učinka proizvedenog oružja trgovačka društva koja su registrirana za obavljanje takve djelatnosti mogu nabavljati i držati potrebne vrste i količine streljiva.
X. PROMET ORUŽJA I STRELJIVA

Članak 72.
Prometom oružja i streljiva na malo mogu se baviti trgovačka društva i obrti koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.
Odredbe članka 66., 67., 68., 69., 70. stavka 1. i 2. i članka 71. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na promet oružj¬a i streljiva.
Skladišta u kojima se smješta i čuva oružje i streljivo namijenjeno za promet na veliko moraju ispunjavati uvjete koji su zakonom ili propisima donesenim na temelju zakona utvrđeni za smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari.
XI. POPRAVLJANJE I PREPRAVLJANJE ORUŽJA

Članak 73.
Popravljanjem i prepravljanjem oružja mogu se baviti trgovačka društva i obrti koji prije upisa u sudski, odnosno obrtni registar dobiju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.
Odredbe članka 66., 67., 68., 69., članka 70. stavka 1. i 2. i članka 71. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na popravljanje i prepravljanje oružja.
Članak 74.
Prepravljeno oružje podliježe obveznom prokušavanju.
Trgovačka društva i obrti koji su registrirani za popravljanje i prepravljanje oružja smiju primiti na popravak ili prepravak samo registrirano oružje.
O prepravkama oružja trgovačko društvo, odnosno obrt koji je registriran za obavljanje takve djelatnosti mora izvijestiti nadležno tijelo u roku od osam dana od dana prepravke.
Članak 75.
Oružje koje je primljeno radi popravka ili prepravka ne smije se iznositi iz prostorija određenih za rad do njegove predaje vlasniku.
Iznimno, oružje koje je primljeno radi popravka ili prepravka smije se iznositi iz prostorija određenih za rad do njegove predaje vlasniku ako je to potrebno radi popravljanja, prepravljanja ili prokušavanja oružja.
U svrhu prokušavanja učinka prepravljenog oružja trgovačka društva i obrti koji su registrirani za obavljanje takve djelatnosti mogu nabavljati i držati potrebne vrste i količine streljiva.
XII. PRIJEVOZ ORUŽJA I STRELJIVA U SVRHU PROMETA

Članak 76.
Prijevoz oružja namijenjenog prometu obavlja se na temelju odobrenja.
Odobrenje za prijevoz oružja namijenjenog unutarnjem prometu izdaje policijska uprava s čijeg područja započinje prijevoz, a namijenjenog međunarodnom prijevozu Ministarstvo unutarnjih poslova.
Za oružje kategorije D nije potrebno odobrenje za prijevoz oružja.
Oružje i streljivo može se prevoziti preko državne granice samo na međunarodnim graničnim prijelazima, osim ako međunarodnim ugovorima nije drugačije određeno.
Članak 77.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za prijevoz oružja iz članka 76. stavka 1. i 2. ovoga Zakona prilažu se:
1) naziv i adresa pošiljatelja,
2) naziv i adresa primatelja,
3) naziv i adresa proizvođača oružja,
4) vrsta, marka, model, tvornički broj, kalibar, količina i način pakiranja oružja,
5) naznaka vrste, oznaka prijevoznog sredstva, ime i prezime vozača i pratnje te broj putne isprave,
6) datum i približan sat početka prijevoza, smjer kretanja i odredište,
7) naziv ulaznog i izlaznog graničnog prijelaza i vrijeme kada će se oružje prevesti preko graničnog prijelaza,
8) mjere sigurnosti za vrijeme prijevoza oružja,
9) uvozna ili izvozna dozvola ministarstva nadležnog za trgovinu kada se radi o uvozu ili izvozu oružja.
Tijelo nadležno za izdavanje odobrenja za prijevoz oružja može prema potrebi narediti poduzimanje i drugih mjera sigurnosti prilikom prijevoza oružja (smjer kretanja, pratnja pošiljatelja ili prijevoznika, pratnja policije i dr.).
Članak 78.
Na prijevoz streljiva primjenjuju se na odgovarajući način propisi o prijevozu eksplozivnih tvari.
XIII. CIVILNA STRELIŠTA

Članak 79.
Civilna strelišta za obavljanje športske djelatnosti (u daljnjem tekstu: civilna strelišta) mogu osnovati pravne i fizičke osobe pod uvjetima utvrđenim zakonom, nakon što za obavljanje takve djelatnosti dobiju odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova.
Odredbe članka 66., 67., 68., 69., 70. stavka 1. i 2. i članka 71. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na civilna strelišta.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na lovačka strelišta koja pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti lovstva u okviru lovišta upotrebljavaju za gađanje i isprobavanje lovačkog oružja svojih članova prema propisima o lovstvu.
Napomena: Prema informacijama ovaj dio Zakona u budućnosti više ne bi trebao biti u sklopu Zakon o oružju.
Članak 80.
Vatrenim oružjem na civilnim strelištima smiju gađati samo fizičke osobe koje su prema zakonu ovlaštene posjedovati takvo oružje.
Napomena: Maloljetnici smiju gađati vatrenim oružjem pod nadzorom trenera a punoljetne osobe ne smiju??? Zašto?
Prijedlog: Rasprava.

Iznimno, vatrenim oružjem na civilnom strelištu smiju gađati i maloljetnici ako se aktivno bave športskim streljaštvom pod nadzorom trenera koji ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona i uvjete propisane posebnim propisom o športu.
Oružjem i streljivom na civilnim strelištima ne smiju rukovati niti neposredno upravljati civilnim strelištem osobe koje ne ispunjavaju opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.
Napomena: Ovdje se opet dovodi u pitanje pojam „aktivnog“ bavljenja streljaštvom!
Članak 81.
Pravne i fizičke osobe iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona mogu nabavljati potrebne količine oružja i streljiva radi gađanja na strelištu.
Streljivo za koje pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka ne posjeduju oružje i odobrenje za držanje oružja može se nabaviti na temelju odobrenja nadležnog tijela.
XIV. ISPITIVANJE I OBILJEŽAVANJE ŽIGOM VATRENOG ORUŽJA

Članak 82.
Ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog oružja obavlja proizvođač oružja, a nadzor nad ovim radnjama obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.
Članak 83.
Vatreno oružje proizvedeno na području Republike Hrvatske prije stavljanja u promet podliježe ispitivanju i obilježavanju poseb¬no propisanim državnim žigom po odredbama ovoga Zakona.
Ispitivanju i obilježavanju prije stavljanja u promet podliježe i vatreno oružje kod kojeg je prepravkom zamijenjen ili izmijenjen njegov bitni dio.
Proizvedeno oružje mora biti ispitano i označeno jedinstvenom oznakom koja sadrži ime proizvođača, naziv zemlje u kojoj se proizvodi i serijski broj.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ispitivanje i obilježavanje posebno propisanim državnim žigom vatrenog oružja ne primjenjuju se na vatreno oružje:
1. koje je uvezeno ili se uvozi ili unosi iz inozemstva ako je u inozemstvu ispitano i obilježeno žigom,
2. koje se uvozi iz inozemstva isključivo za istraživačke svrhe,
3. koje se provozi preko područja Republike Hrvatske,
4. staro oružje.
Članak 84.
Za svako oružje koje je uvezeno u Republiku Hrvatsku radi prodaje uvoznik je dužan, u roku od 15 dana od dana uvoza, dostaviti otisak oružja (mehanički trag) Ministarstvu unutarnjih poslova radi unosa otiska u propisanu evidenciju.
Članak 85.
Vatreno oružje koje nije ispitano i obilježeno ne može se stav¬ljati u promet.
Fizičke i pravne osobe koje imaju registrirano oružje na području Republike Hrvatske, dužne su omogućiti Ministarstvu unutarnjih poslova uzimanje otiska oružja (mehanički trag) radi unosa otiska u propisanu evidenciju.
Za uzimanje otisaka oružja fizičkih i pravnih osoba iz stavka 2. ovoga članka, ne naplaćuje se naknada.
Oružje fizičkih i pravnih osoba kojem, zbog tehničke neispravnosti, nije bilo moguće uzeti otisak (mehanički trag), vlasnik može o svom trošku trajno onesposobiti.
S oružjem koje vlasnik iz stavka 3. ovoga članka trajno ne onesposobi, postupiti će se na način propisan člankom 22. ovoga Zakona.
Članak 86.
Troškove ispitivanja i obilježavanja vatrenog oružja snosi proizvođač, odnosno uvoznik oružja. Uzimanje otiska oružja fizičkih i pravnih osoba iz članka 84. obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova bez naknade.

[EdgarFranjul]

XV. NADZOR

Članak 87.
Inspektori unutarnjih poslova obavljaju neposredni nadzor nad radom pravnih i fizičkih osoba kojima je izdano odobrenje za obav¬ljanje djelatnosti proizvodnje, prometa popravka i prepravka oruž¬ja, smještajem, držanjem, nošenjem i čuvanjem oružja i streljiva, uporabom civilnih strelišta te vođenjem propisanih evidencija.
Članak 88.
U obavljanju nadzora nad radom pravnih i fizičkih osoba kojima je izdano odobrenje za obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa, popravka i prepravka oružja, smještajem, držanjem, nošenjem i čuvanjem oružja i streljiva, uporabom civilnih strelišta, inspektori iz članka 87. ovoga Zakona ovlašteni su:
1) pregledati skladišta oružja i streljiva, civilna strelišta i druge prostorije gdje se proizvodi, popravlja ili prepravlja, obavlja promet i čuva oružje i streljivo, izvršiti pregled propisanih evidencija i ostale dokumentacije u vezi s proizvodnjom, popravljanjem ili prepravljanjem, prometom oružja, čuvanjem oružja i streljiva i vođenjem civilnih strelišta,
2) privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa, popravljanja ili prepravljanja oružja, uporabu civilnih strelišta i narediti da se utvrđene nepravilnosti otklone u roku što ga ono odredi,
3) zabraniti daljnje bavljenje proizvodnjom, prometom, poprav¬ljanjem ili prepravljanjem oružja, uporabu civilnih strelišta ako utvrdi da su u obavljanju tih djelatnosti učinjeni teži propusti u poduzimanju zaštitnih ili drugih sigurnosnih mjera ili druge teže kažnjive radnje, ukoliko je prestao postojati neki od uvjeta pod kojima je odobrenje izdano ili ako se ne postupi po nalogu nadležnog tijela,
4) oduzeti dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oruž¬jem osobi koja više ne ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 2. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona i članka 10. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona,
5) narediti poduzimanje i drugih propisanih mjera.
XVI. EVIDENCIJE

Članak 89.
Nadležno tijelo u svrhu kontrole nabave, registracije i kretanja oružja vodi evidencije o izdanim odobrenjima za nabavu oružja, izdanim odobrenjima za nabavu streljiva, izdanim oružnim listovima, izdanim odobrenjima za sakupljanje starog oružja, izdanim odobrenjima za držanje oružja, izdanim dopusnicama za neposredno rukovanje vatrenim oružjem, o oduzetom, nađenom i predanom oružju i streljivu, izdanim odobrenjima za prijevoz oružja, o izdanim odobrenjima za držanje i nošenje lovačkog i športskog oružja za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj, o izdanim odobrenjima za prijenos oružja i streljiva preko područja Republike Hrvatske, o privremeno oduzetom oružju i streljivu na graničnom prijelazu te ispravama o oružju i streljivu izdanim na temelju međunarodnih ugovora.
Ministarstvo unutarnjih poslova vodi evidencije o izdanim odobrenjima za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, prijevoz oružja i streljiva i osnivanju i vođenju civilnih strelišta.
Osobni podaci sadržani u evidencijama iz ovoga članka, prikupljaju se, pohranjuju i obrađuju sukladno odredbama propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Članak 90.
Športske streljačke organizacije i pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti lovstva te druge pravne osobe koje su oružje i streljivo nabavile i registrirale radi obavljanja svoje djelatnosti dužne su o tom oružju i streljivu te o oružju i streljivu koje daju na korištenje voditi evidenciju.
Evidenciju su dužna voditi trgovačka društva ovlaštena za:
– proizvodnju oružja o proizvedenom i isporučenom oružju te o ispitivanju i obilježavanju žigom vatrenog oružja.
Evidenciju su dužna voditi trgovačka društva i obrti ovlašteni za:
– promet oružja i streljiva o nabavljenom i prodanom oružju i streljivu,
– popravak i prepravak oružja o popravljenom i prepravljenom oružju,
– vođenje civilnih strelišta o nabavljenom oružju i o oružju ustupljenom na korištenje te o nabavljenom i utrošenom streljivu.
Pravne i fizičke osobe kojima je izdano odobrenje za sakupljanje starog oružja dužne su voditi evidenciju o sakupljenom oružju.
Evidencije iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka čuvaju se trajno, a u slučaju smrti fizičke osobe odnosno prestanka postojanja trgovačkog društva ili obrta, evidencije se predaju nadležnom tijelu.
XVII. KAZNENE ODREDBE

Članak 91.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja neovlašteno nabavi, drži, nosi, izradi, proda, razmijeni ili ustupi drugom oružje koje je ovim Zakonom zabranjeno.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 45 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. bez odobrenja nabavi, drži ili nosi oružje za čiju je nabavu potrebno odobrenje (članak 10.),
2) da oružje na uporabu djeci (članak 32. stavak 7.).

Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja neovlašteno nabavi, drži, izradi, proda, razmijeni ili ustupi drugom oružje ili streljivo koje je ovim Zakonom zabranjeno.
Za prekršaje iz stavka 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna i odgovorna osoba u prav¬noj osobi.
Za prekršaje iz stavka 3. ovoga članka uz novčanu kaznu izriče se i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti proizvodnje, prometa, popravljanja i prepravljanja oružja ili vođenja civilnog strelišta, ukoliko je obavljanje takve djelatnosti odobreno ovim Zakonom.
Za prekršaje iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, osim predviđene kazne, izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva.
Članak 92.
Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.00,00 kuna ili kaznom zatvora do 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1) izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji odmah ne izvijesti nadležno tijelo o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vlasnika oružja, a koje utječe na zdravstvenu sposobnost za držanje i nošenje oružja (članak 11. stavak 6.),
2) ako neovlašteno nabavi, drži, nosi, izradi, proda, razmijeni ili ustupi drugom streljivo koje je ovim Zakonom zabranjeno,
3) ako ne pristupi zdravstvenom pregledu svakih pet godina (članak 11. stavak 3.),
Prijedlog: brisati (vidi obrazloženje kod čl. 11

4) ako ne dopusti policijskom službeniku da utvrdi postojanje uvjeta za siguran smještaj i čuvanje oružja (članak 13. stavak 4.),
5) ako u propisanom roku ne podnese zahtjev za registraciju oružja (članak 20. stavak 1.),
6) ako nabavi streljivo bez odobrenja nadležnog tijela (članak 23. stavak 1.),
7) ako sakuplja i drži staro oružje bez odobrenja (članak 24. stavak 2.),
8) ako staro oružje i oružje koje se drži na temelju odobrenja za sakupljanje starog oružja nosi, upotrebljava kao oružje ili za njega nabavlja, drži ili pravi streljivo (članak 24. stavak 5.),
9) ako oružje iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona proda ili preda osobi koja nema odobrenje za sakupljanje starog oružja (članak 24. stavak 7.),
10) ako onesposobljeno oružje osposobi za uporabu (članak 24. stavak 8.),
11) ako proda ili preda oružje i streljivo onome tko nema važeće odobrenje za nabavu oružja ili važeći oružni list (članak 27. stavak 1.),
12) ako u propisanom roku ne obavijesti nadležno tijelo o trajnom onesposobljavanju oružja radi poništenja isprava o oružju (članak 27. stavak 8.),
13) ako postupa protivno odredbi članka 28. stavka 2. ovoga Zakona,
14) ako se ne pridržava pravila javno istaknutih zabrana o nošenju oružja u određene prostore ili prostorije (članak 29. stavak 1.),
Napomena: vidi pod čl. 29

15) fizička osoba kada nosi oružje pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava odnosno u takvom stanju da nije u mogućnosti shvatiti značenje svojeg postupanja odnosno vladati svojom voljom (članak 29. stavak 2.),
16) zaštitari koji izvan vremena u kojem obavljaju poslove privatne zaštite, nose vatreno oružje koje nose pri obavljanju tih poslova (članak 29. stavak 3.),
17) ako oružje i streljivo ne čuva u skladu s odredbom članka 30. ovoga Zakona,
Prijedlog: rasprava, vidi primjedbe pod čl. 30.

18) ako oružje koje posjeduje na temelju oružnog lista za držanje oružja nosi protivno odredbi članka 30. stavka 3. ovoga Zakona,
19) ako ne preda svoje oružje i streljivo kada napušta mjesto prebivališta ili boravišta (članak 31. stavak 1.),
Napomena: vidi primjedbe pod čl. 31.

20) ako upotrebljava oružje protivno odredbama članka 32. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona,
21) ako zračno oružje ili luk i strijelu da na korištenje djeci mlađoj od 11 godina i izvan športskih strelišta ili mjesta određenih i uređenih za vježbe gađanja i bez nadzora stručne osobe (članak 32. stavak 6.),
22) ako dugo lovačko i dugo športsko oružje izvan lovišta, odnosno strelišta ne prenosi u odgovarajućim navlakama ili kovčezima nenapunjeno, a kratko lovačko i kratko športsko oružje zaključano u navlakama ili kovčezima ili ako se u njima nalazi streljivo (članak 32. stavak 8.),
23) ako posudi oružje protivno odredbi članka 34. stavka 1. ovoga Zakona,
24) ako posudi oružje osobi koja nema oružni list ili odobrenje za nabavu oružja ili odobrenje za sakupljanje starog oružja (članak 34. stavak 2.),
25) ako posudi zračno oružje i oružje s tetivom maloljetnim osobama (članak 34. stavak 4.),
26) ako odmah ne prijavi gubitak ili krađu oružja (članak 35. stavak 1.),
27) ako ne prijavi oružje pri prelasku državne granice graničnoj policiji (članak 54. stavak 1.),
28) ako proizvodi streljivo protivno odredbi članka 66. stavka 3. ovoga Zakona.
Za prekršaje iz stavka 1. osim prekršaja iz točke 1), 9) i 10) ovoga Zakona izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva.
Prijedlog: rasprava. Kazne su za neke prekršaje manjeg značaja drakonske
Članak 93.
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1) ako u propisanom roku ne prijavi oružje kategorije C (članak 25. stavak 2.),
2) ako nosi oružje bez isprave o oružju (članak 26.),
3) ako u propisanom roku ne odjavi oružje (članak 27. stavak 4.),
4) ako u propisanom roku ne obavijesti o predaji oružja i streljiva na čuvanje (članak 31. stavak 2.),
5) ako ne održava oružje u ispravnom stanju ili s njim nepravilno ili nepažljivo rukuje (članak 32. stavak 1.),
6) ako oružje i streljivo športske streljačke organizacije nosi bez potvrde te organizacije (članak 33. stavak 3.),
7) ako u propisanom roku ne prijavi promjenu osobnog imena ili prebivališta (članak 37.),
8) ako odmah po saznanju ne obavijesti nadležno tijelo radi predaje oružja nakon smrti vlasnika oružja (članak 38. stavak 1.),
9) ako ne vodi evidenciju iz članka 90. stavka 4. ovoga Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. točke 1) i 5) ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja.
Isto kao i prethodni članak
Članak 94.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obrtnik:
1) ako nabavi ili drži oružje ili streljivo koje je ovim Zakonom zabranjeno,
2) ako bez odobrenja nabavi i drži oružje za čiju je nabavu potrebno odobrenje (članak 10.),
3) ako proda streljivo pravnoj osobi koja nema odobrenje za nabavu streljiva (članak 23. stavak 1.),
4) ovlašteni trgovac oružjem koji proda ili preda oružje i streljivo osobi koja ga prema odredbama ovoga Zakona ne može posjedovati (članak 27. stavak 1.),
5) ako u propisanom roku ne obavijesti o prodaji oružja i streljiva (članak 27. stavak 2.),
6) ako oružje s obvezom prijavljivanja da na korištenje maloljetnoj osobi ili izvan športskih strelišta ili mjesta određenih za vježbe gađanja i bez nadzora stručne osobe (članak 32. stavak 6.),
7) ako u propisanom roku ne prijavi promjenu naziva ili sjedišta (članak 37.),
8) ako preveze više od 500 komada streljiva bez odobrenja (članak 57.),
9) ako stavi u promet proizvedeno oružje, koje prije stavljanja u promet, nije označeno žigom ili obilježeno u skladu s propisima o prokušavanju, označavanju žigom i obilježavanju ručnog vatrenog oružja (članak 71. stavak 1.),
10) ako se neovlašteno bavi prometom oružja i streljiva (članak 72. stavak 1.),
11) ako započne s prometom oružja i streljiva prije nego povjerenstvo utvrdi postojanje uvjeta za početak rada (članak 72. stavak 2.),
12) ako povjeri neposredno rukovanje oružjem i streljivom u prometu osobi koja ne posjeduje dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oružjem (članak 72. stavak 2.),
13) ako neovlašteno popravlja i prepravlja oružje (članak 73. stavak 1.),
14) ako započne s djelatnošću popravljanja i prepravljanja oruž¬ja prije nego povjerenstvo utvrdi postojanje uvjeta za početak rada (članak 73. stavak 2.),
15) ako povjeri neposredno rukovanje oružjem prilikom poprav¬ljanja i prepravljanja oružja osobi koja ne posjeduje dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oružjem (članak 73. stavak 2.),
16) ako prepravljeno oružje ne preda na prokušavanje i označavanje žigom (članak 74. stavak 1.),
17) ako primi na popravak ili prepravak neregistrirano oružje (članak 74. stavak 2.),
18) ako u propisanom roku ne obavijesti o prepravci oružja (članak 74. stavak 3.),
19) ako oružje koje je primljeno radi popravka ili prepravka iznosi iz prostorija određenih za rad do njegove predaje vlasniku (članak 75. stavak 1.),
20) ako preveze oružje bez odobrenja ili protivno nalozima određenim u odobrenju (članak 76. i članak 77. stavak 2.),
21) ako neovlašteno otvori civilno strelište (članak 79. stavak 1.),
22) ako otvori civilno strelište prije nego se utvrdi ispunjavanje uvjeta za početak rada (članak 79. stavak 2.),
23) ako povjeri neposredno rukovanje oružjem ili streljivom na civilnom strelištu osobi koja ne posjeduje dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oružjem (članak 79. stavak 2.),
24) ako dopusti gađanje na civilnom strelištu fizičkoj osobi koja nije ovlaštena posjedovati oružje (članak 80. stavak 1.),
25) ako dopusti gađanje maloljetniku protivno odredbi članka 80. stavka 2. ovoga Zakona,
26) uvoznik koji ne postupi sukladno odredbi članka 84. ovoga Zakona,
27) ako ne vodi evidenciju iz članka 90. stavka 3. ovoga Zakona,
28) ako postupi suprotno odredbi članka 90. stavka 5. ovoga Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. točke 1), 2), 4), 5), 6), 8), 9), 10), 11), 13), 14), 16), 17), 20), 21), 22), 23), 24), 25) i 26) ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva.
Za prekršaj iz stavka 1. točke 3) ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja streljiva.
Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti prometa, popravljanja i prepravljanja oružja ili vođenja civilnog strelišta.
Članak 95.
Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1) ako bez odobrenja nabavi i drži oružje za čiju je nabavu potrebno odobrenje (članak 10.),
2) ako nabavi streljivo bez odobrenja nadležnog tijela (članak 23. stavak 1.),
3) ako proda streljivo pravnoj osobi koja nema odobrenje za nabavu streljiva (članak 23. stavak 1.),
4) ovlašteni trgovac oružjem koji proda ili preda oružje osobi koja ga prema odredbama ovoga Zakona ne može posjedovati (članak 27. stavak 2.),
5) ako u propisanom roku ne obavijesti o prodaji oružja i streljiva (članak 27. stavak 4.),
6) ako oružje s obvezom prijavljivanja da na korištenje maloljetnoj osobi ili izvan športskih strelišta ili mjesta određenih za vježbe gađanja i bez nadzora stručne osobe (članak 32. stavak 6.),
7) ako oružje da na korištenje protivno odredbi članka 33. stavka 1. ovoga Zakona,
8) ako u propisanom roku ne prijavi promjenu naziva ili sjedišta (članak 37.),
9) ako neovlašteno proizvodi oružje (članak 66. stavak 1.),
10) ako započne s proizvodnjom oružja prije nego povjerenstvo utvrdi postojanje uvjeta za početak rada (članak 69. stavak 1.),
11) ako povjeri neposredno rukovanje oružjem u proizvodnji osobi koja ne posjeduje dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oružjem (članak 70. stavak 1.),
12) ako prostorije u kojima se smješta proizvedeno oružje ne osigurava od pristupa neovlaštenih osoba (članak 70. stavak 3.),
13) ako stavi u promet proizvedeno oružje, koje prije stavljanja u promet, nije označeno žigom ili obilježeno u skladu s propisima o prokušavanju, označavanju žigom i obilježavanju ručnog vatrenog oružja (članak 71. stavak 1.),
14) proizvođač oružja koji ne postupi sukladno odredbi članka 71. stavka 2. ovoga Zakona,
15) ako se neovlašteno bavi prometom oružja i streljiva (članak 72. stavak 1.),
16) ako započne s prometom oružja i streljiva prije nego povjerenstvo utvrdi postojanje uvjeta za početak rada (članak 72. stavak 2.),
17) ako povjeri neposredno rukovanje oružjem i streljivom u prometu osobi koja ne posjeduje dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oružjem (članak 72. stavak 2.),
18) ako neovlašteno popravlja i prepravlja oružje (članak 73. stavak 1.),
19) ako započne s djelatnošću popravljanja i prepravljanja oružj¬a prije nego povjerenstvo utvrdi postojanje uvjeta za početak rada (članak 73. stavak 2.),
20) ako povjeri neposredno rukovanje oružjem prilikom popravljanja i prepravljanja oružja osobi koja ne posjeduje dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oružjem (članak 73. stavak 2.),
21) ako prepravljeno oružje ne preda na prokušavanje i označavanje žigom (članak 74. stavak 1.),
22) ako primi na popravak ili prepravak neregistrirano oružje (članak 74. stavak 2.),
23) ako u propisanom roku ne obavijesti o prepravci oružja (članak 74. stavak 3.),
24) ako oružje koje je primljeno radi popravka ili prepravka iznosi iz prostorija određenih za rad do njegove predaje vlasniku (članak 75. stavak 1.),
25) ako preveze oružje bez odobrenja ili protivno nalozima određenim u odobrenju (članak 76. i članak 77. stavak 2.),
26) ako neovlašteno otvori civilno strelište (članak 79. stavak 1.),
27) ako otvori civilno strelište prije nego se utvrdi ispunjavanje uvjeta za početak rada (članak 79. stavak 2.),
28) ako povjeri neposredno rukovanje oružjem ili streljivom na civilnom strelištu osobi koja ne posjeduje dopusnicu za neposredno rukovanje vatrenim oružjem (članak 79. stavak 2.),
29) ako dopusti gađanje na civilnom strelištu fizičkoj osobi koja nije ovlaštena posjedovati oružje (članak 80. stavak 1.),
30) ako dopusti gađanje maloljetniku protivno odredbi članka 80. stavka 2. ovoga Zakona,
31) uvoznik koji ne postupi sukladno odredbi članka 84. ovoga Zakona,
32) športske streljačke organizacije, lovačke organizacije i druge pravne osobe koje ne vode evidenciju iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona,
33) ako ne vodi evidenciju iz članka 90. stavka 2., 3.i 4. ovoga Zakona,
34) ako postupi suprotno odredbi članka 90. stavka 5. ovoga Zakona,
35) pravna osoba koja čuva oružje lovaca – stranih državljana.
Za prekršaj iz stavka 1. točke 1), 4), 5), 6), 7), 9), 10), 12), 13), 14), 15), 16), 18), 19), 21), 22), 25), 26), 27), 30), 31) i 33) ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva.
Za prekršaj iz stavka 1. točke 2) ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja streljiva.
Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti proizvodnje, prometa, popravljanja i prepravljanja oružja ili vođenja civilnog strelišta.
Članak 96.
Za prekršaje iz članka 91. i članka 92. stavka 1. osim prekršaja iz točke 1), 9) i 10), članka 93. stavka 1. točke 2), 3), 4), 6), 8) i 9), članka 94. stavka 1. točke 7), 12), 15), 18), 19), 27), 28) i članka 95. stavka 1. točke 3), 8), 11), 17), 20), 23), 24), 28), 29), 32), 34) i 35) ovoga Zakona oružje i streljivo oduzet će se i u slučaju da se prekršajni postupak okonča rješenjem kojim se okrivljenik ne proglašava krivim, ako to zahtijevaju interesi javne ili opće sigurnosti.
Sudac za prekršaje kod kojeg je postupak okončan, donosi posebno rješenje o oduzimanju oružja i streljiva iz stavka 1. ovoga članka.
Po konačnosti postupka provedenih po odredbama članka 91., 92., 93., 94. i 95. ovoga Zakona oduzeto oružje i streljivo predaje se Ministarstvu unutarnjih poslova.
XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.
Građani koji nedozvoljeno posjeduju oružje kategorije A, B i C dužni su posjedovanje takvog oružja prijaviti najbližoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji radi predaje ili onesposobljavanja.
Nadležno tijelo će preuzeti oružje i streljivo iz stavka 1. ovoga članka na mjestu na kojem se ono nalazi. Nadležno tijelo će o preuzetom oružju i streljivu iz stavka 2. ovoga članka izdati građaninu potvrdu.
Ako građanin želi onesposobiti oružje iz stavka 1. ovoga članka, dužan je podnijeti nadležnom tijelu zahtjev za onesposobljavanje oružja u roku od osam dana od dana predaje oružja.
Troškove onesposobljavanja oružja snosi podnositelj zahtjeva.
Ako građani postupe sukladno stavku 1. ovoga članka, a prije poduzimanja izvidnih radnji policije sukladno Zakonu o prekršajima i započinjanja izvida kaznenih djela te hitnih istražnih radnji sukladno Zakonu o kaznenom postupku, odnosno početka primjene policijskih ovlasti utvrđenih Zakonom o policiji, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak.
Članak 98.
Građani koji bez oružnog lista posjeduju oružje koje se prema odredbama ovoga Zakona može posjedovati samo na temelju isprava o oružju, dužni su njegovo posjedovanje prijaviti nadležnom tijelu radi registracije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ako građani postupe sukladno stavku 1. ovoga članka, a prije poduzimanja izvidnih radnji policije sukladno Zakonu o prekršajima i započinjanja izvida kaznenih djela te hitnih istražnih radnji sukladno Zakonu o kaznenom postupku, odnosno početka primjene policijskih ovlasti utvrđenih Zakonom o policiji, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak.
Članak 99.
Nadležno tijelo može građaninu koji prijavi posjedovanje oruž¬ja iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona izdati oružni list bez utvrđivanja podrijetla oružja, ukoliko ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona i uvjete iz članka 85. stavka 1. ovoga Zakona.
Ako građanin ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, oružje će se oduzeti i postupiti sukladno odredbama članka 50. i 51. ovoga Zakona.
Ako je prijavljeno oružje već registrirano na ime neke druge osobe ono se može posebnim rješenjem povjeriti na čuvanje građaninu iz stavka 1. ovoga članka, ako ta osoba ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona. Ako građanin ne ispunjava ove uvjete, oružje će se oduzeti bez prava na naknadu.
Nadležno tijelo će protiv osobe na čije ime je oružje iz stavka 3. ovoga članka registrirano pokrenuti prekršajni postupak u kojem će se odlučiti o raspolaganju oružjem.
Nadležno tijelo može na ime građanina kojem je oružje povjereno na čuvanje izdati oružni list za držanje ili držanje i nošenje oružja ukoliko ispunjava opće i posebne uvjete iz članka 10. ovoga Zakona i ukoliko je osobi na čije ime je oružje registrirano pravomoćnom odlukom iz stavka 4. ovoga članka izrečena zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva.
Ako u postupku iz stavka 4. ovoga članka nije određena zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva, građanin kojem je oružje povjereno na čuvanje, dužan je povjereno oružje predati nadležnom tijelu na pismeni poziv u roku 60 dana od dana pravomoćnosti odluke iz stavka 4. ovoga članka. Za predano oružje ne pripada mu pravo na naknadu.
Članak 100.
Fizičke osobe koje posjeduju oružje koje se prema odredbama ovoga Zakona smije držati bez odobrenja dužni su takvo oružje prijaviti nadležnom tijelu u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 101.
Fizičke osobe kojima je izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene dužne su u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona:
1) oružje prodati ili
2) podnijeti zahtjev za izdavanje oružnog lista za držanje ili oružnog lista za držanje i nošenje oružja ili
3) onesposobiti oružje te ga zadržati ili
4) predati oružje u korist Republike Hrvatske bez naknade.
Članak 102.
Fizičke osobe kojima je izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene za oružje kategorije A koje su stekli kao ratni plijen, dužne su u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadležnom tijelu potvrdu trgovačkog društva ili obrta koje ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje djelatnosti popravka i prepravka oružja iz koje je vidljivo da je oružje trajno onesposobljeno za uporabu.
Članak 103.
Fizičke osobe koje imaju izdan oružni list za držanje oružja sukorisnika ili držanje i nošenje oružja sukorisnika, dužne su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona predati navedene isprave nadležnom tijelu.
Članak 104.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1) ako u roku propisanom ovim Zakonom ne prijavi oružje kategorije C (članak 100.),
2) ako u roku propisanom ovim Zakonom ne postupi sukladno odredbi članka 101. ovoga Zakona,
3) ako u roku propisanom ovim Zakonom ne postupi sukladno odredbi članka 102. ovoga Zakona.
Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka izriče se i zaštitna mjera oduzimanja oružja i streljiva.
Po pravomoćnosti postupaka iz stavka 1. ovoga članka oduzeto oružje i streljivo predaje se Ministarstvu unutarnjih poslova.
Članak 105.
Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako u roku propisanom ovim Zakonom ne preda nadležnom tijelu oružni list za držanje oružja sukorisnika ili držanje i nošenje oružja sukorisnika (članak 103.).
Članak 106.
Upravni i prekršajni postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po Zakonu o oružju (»Narodne novine«, br. 69/92., 26/93., 43/93., 29/94., 108/95., 20/97., 27/99., 12/01. i 19/02.).
Članak 107.
Ministar unutarnjih poslova propisat će:
1) sadržaj, izgled i cijenu isprava o oružju te sadržaj, izgled i način vođenja evidencija te rokove čuvanja podataka u evidencijama koje vodi nadležno tijelo, Ministarstvo unutarnjih poslova i pravne i fizičke osobe,
2) sadržaj, izgled i cijenu odobrenja za držanje i nošenje lovač¬kog i športskog oružja za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj i odobrenja za prijenos oružja i streljiva preko područja Republike Hrvatske,
3) sadržaj, izgled i cijenu zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja i odobrenja za registraciju oružja,
4) postupak i način onesposobljavanja vatrenog oružja,
5) program i način provedbe osposobljavanja građana za pravilnu uporabu vatrenim oružjem,
6) način raspolaganja s oružjem i streljivom oduzetim u uprav¬nom, prekršajnom i kaznenom postupku,
7) način postupanja policijskih službenika prilikom traženja i prikupljanja obavijesti od građana za potrebe postupka koji se vode sukladno ovom Zakonu,
8) vrste i dozvoljene kalibre oružja za samoobranu,
9) način rada povjerenstva Ministarstva unutarnjih poslova koje odlučuje o oružju oduzetom u pravomoćno okončanom uprav¬nom, prekršajnom i kaznenom postupku i o predanom oružju te o načinu postupanja s tim oružjem,
10) postupak i način evidentiranja mehaničkog traga oružja te način, postupak i rokove u kojima su pravne i fizičke osobe dužne dostaviti oružje Ministarstvu unutarnjih poslova radi uzimanja mehaničkog traga oružja,
11) sastav i djelokrug rada povjerenstva iz članak 69. ovoga Zakona.
Ministar unutarnjih poslova uz suglasnost ministra nadležnog za šport propisat će vrste i dozvoljene kalibre športskog oružja.
Ministar unutarnjih poslova uz suglasnost ministra nadležnog za poslove graditeljstva i zaštite okoliša propisat će posebne uvjete što ih moraju ispunjavati pravne osobe kojima je izdano odobrenje za nabavu oružja, poslovne prostorije za proizvodnju, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih zlouporaba i nezgoda.
Ministar nadležan za poslove zdravstva, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, propisat će način i postupak na koji će liječnik iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona izvijestiti nadležno tijelo o promjeni zdravstvenog stanja vlasnika oružja koje utječe na sposobnost za držanje i nošenje oružja.
Ministar unutarnjih poslova uz suglasnost tijela nadležnih za normizaciju i mjeriteljstvo propisat će:
1) postupak ispitivanja i obilježavanja žigom vatrenog oružja te koji bitni dijelovi vatrenog oružja podliježu obveznom ispitivanju i obilježavanju žigom nakon prepravljanja,
2) žigove i znakove za obilježavanje žigom, oblik i sadržaj potvrda i naljepnica.
Ministar nadležan za poslove zdravstva propisat će:
1) uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove, trgovač¬ka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi za obavljanje zdravstvenih pregleda radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za držanje i nošenje oružja i nadzor nad njihovim radom,
2) način i postupak obavljanja zdravstvenih pregleda, popis bolesti i zdravstvenih stanja koja osobu čine nesposobnom za držanje i nošenje oružja,
3) način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije i sadržaj uvjerenja o izvršenom zdravstvenom pregledu,
4) nadležnost, sastav i način rada drugostupanjske zdravstvene komisije te postupanje povodom žalbi,
5) naknade u vezi s utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti,
6) zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijaliste medicine rada u privatnoj praksi koji smiju obavljati zdravstvene preglede.
Propise za izvršavanje ovoga Zakona donijet će ministri i čelnik tijela nadležnog za poslove normizacije i mjeriteljstva, koji su ovim Zakonom ovlašteni za njihovo donošenje u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 108.
Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji su ovlašteni za obavljanje zdravstvenih pregleda za držanje ili držanje i nošenje oružja dužne su uskladiti organizaciju i djelatnost u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Zdravstvene ustanove, trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi koji obavljaju zdravstvene preglede za držanje i nošenje oružja koji ne usklade svoj rad i organizaciju u roku iz stavka 1. ovoga članka, prestaju s radom obavljanja zdravstvenih pregleda za držanje i nošenje oružja istekom tog roka.
Članak 109.
Do donošenja propisa za izvršavanje Zakona o oružju primjenji¬vat će se Pravilnik o obrascima isprava te obrascima i načinu vođenja evidencija o oružju i streljivu (»Narodne novine«, br. 118/99., 45/01., 17/02., 148/02., 29/03. i 173/03.), Pravilnik o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvod¬nju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (»Narodne novine«, br. 8/93.), Pravilnik o programu i načinu provedbe osposobljavanja za držanje i nošenje i pravilnu uporabu vatrenog oružja (»Narodne novine«, br. 8/93.) i Pravilnik o zdravstvenim pregledima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za držanje ili držanje i nošenje oružja (»Narodne novine«, br. 79/92.).
Članak 110.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odred¬be članka 36., 37., 38., 39., 40., 41., 42., 43., 45., 46. i 47. Zakona o nadzoru državne granice (»Narodne novine«, br. 9/92., 26/93. i 92/94).
Članak 111.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o oružju (»Narodne novine«, br. 69/92., 26/93., 43/93., 29/94., 108/95., 20/97., 27/99., 12/01. i 19/02.).
Članak 112.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. rujna 2007., osim odredbi članka 23., 62., 63., 64. i 65. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije i odredbi članka 82., 83., 84., 85. i 86. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2008.

Klasa: 213-02/06-01/01
Zagreb, 1. lipnja 2007.

[EdgarFranjul]

Ovo su primjedbe i prijedlozi koji su poslani MUP-u na razmatranje i usklađivanje.
Očekujemo raspravu na tu temu.

[MaxMagnus]

http://www.mup.hr/main.aspx?id=41

U odjeljku "Korisne napomene" stoji :

Oružje kategorije B C i D se ne smije učiniti vidljivo drugim građanima na javnom mjestu. I još nešto što nisam zapamtio.
Kako još ne posjedujem nikakvo oružje kategorije B i C,predložio bih samo nešto u vezi segmenta kategorije D.
Ovo nije zakon nego samo korisne napomene ali nešto bi se svakako moglo učiniti i po pitanju baš te stavke.
Naime,bilo bi divno kada bi čovjek smio koristiti svojeg Švicarca ili neki drugi mali nožić ili multialat da si otvori paket,pripremi gablec ili tako neku sitnicu (primjerice pincetom izvadi špranju iz prsta).
Sve to se ne može obaviti na javnom mjestu bez pokazivanja Švicarca koji spada u kategoriju D.
Malo mi blesavo zvuči da netko dobije kaznu i bude okarakteriziran kao naoružani kriminalac jer je vadio špranju pincetom iz švicarca.

Dakle mislim na tako neke male nožiće a ne na pol metarne Bowieje (premda nemam ništa ni protiv takvih mrcina). Premda znam da tražim puno previše

Što se tiče ostalih kategorija,tu sam totalni laik,ali pročitao sam sve napisano u prethodnim postovima i pohvaljujem sve koji su si dali truda i smislili sve ono napisano crvenim slovima.
Stvarno ima totalnih gluposti,a kad smo kod gluposti...moram svratiti u Petrinjsku danas...

[EdgarFranjul]

Idemo ponovo:

Oružje kategorije D su:
1. zračno oružje,
2. oružje s tetivom,
3. električni paralizatori,
4. raspršivači,
5. hladno oružje.

5) Hladno oružje su bodeži, kame, mačevi, sablje, bajunete i skakavci čije se sječivo nalazi pod pritiskom sabijene opruge, a iz drške iskaču pritiskom na puce ili polugu boksera i metalnih zvjezdica za bacanje, bez obzira na dužinu oštrice ili skrivene oštrice, bokseri te druga potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.). Hladnim oružjem smatraju se i predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se nose na javnim mjestima.

Dakle, švicarac se nikako ne može smatrati HLADNIM oružjem.
Jedini problem je u zadnjoj rečenici, jer po njoj je i pinceta hladno oružje. A nije...

A naš prijedlog je kristalno jasan:

Napomena: Cijela točka 5. jest u potpunosti nerazumljivo sročena i preširoko definirana. Ovim načinom daje se mogućnost preširokog tumačenja, a u praksi donosi isuviše problema. Primjerice „skakavci“ su insekti. Nemaju sječivo niti sabijenu oprugu i ne iskaču iz drške. Što je „poluga boksera“ nejasno je, kao ni kakve veze ima s metalnim zvjezdicama za bacanje. S druge pak strane sablja je tip mača te ju je nepotrebno navoditi. Svaki predmet pogodan je za nanošenje ozljeda, čak i presavijene novine.

Prijedlog: Hladno oružje su bokseri, bodeži, bajuneti, mačevi, buzdovani, potajna oružja sa skrivenim oštricama (oružni štapovi, oružni kišobrani i sl.) te palice raznih vrsta čija je osnovna namjena nanošenje ozljeda. Hladnim oružjem mogu se smatrati i drugi predmeti pogodni za nanošenje ozljeda kada se uporabe u cilju napada na javnim mjestima.