O klimi
Posted: Thu May 22, 2014 1:51 pm
02.2014
HAZU: Vladimir Paar o klimatskim promjenama
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Vladimir Paar održao je predavanje pod naslovom Krupni fizikalni problemi klimatskih modela kojim je ukazao na složenost i kaotičnost klimatskih sustava i zauzeo se za promjenu znanstvene politike u području klime
Predavanje je izazvalo velik interes stručne javnosti, građana i medija pa je dvorana u Akademijinoj Knjižnici bila ispunjena do posljednjeg mjesta, kao i susjedne prostorije.
Kako je u uvodnoj riječi rekao predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, to nije iznenađenje jer se radi ne samo o intrigantnoj temi, već i o intrigantnom predavaču poznatom po interdisciplinarnom pristupu svakoj znanstvenoj temi. Akademik Kusić podsjetio na dosadašnji rad akademika Vladimira Paara kao znanstvenika, profesora i velikog popularizatora znanosti i znanja u javnosti i medijima.
„Unatoč tehnološkom napretku, izgleda da je klima i dalje jača od nas, gotovo da smo nemoćni u borbi s klimatskim nepogodama“, kazao je akademik Kusić, iznijevši ukratko teze akademika Paara o problemu klimatskih promjena. Prema njima, na djelu nije globalno zatopljenje kao posljedica ljudskoga faktora, već svijet postepeno ulazi u razdoblje globalnoga zahlađenja, pri čemu ljudski utjecaj na klimatske promjene nema odlučujuću ulogu. U prilog teoriji koju zastupa on i dio svjetskih znanstvenika, akademik Paar iznio je podatak da srednja globalna temperatura ne raste zadnjih 16 godina, iako u 21. stoljeću koncentracija ugljikovoga dioksida u atmosferi raste brže nego ikada u proteklome stoljeću.
Dok je švedski fizičar i kemičar Svante Arrhenius potkraj 19. stoljeća uveo teoriju "efekta staklenika" s globalnim zagrijavanjem, danski fizičar Henrik Svensmark potkraj 20. i početkom 21. stoljeća uveo je klimatsku teoriju Sunčevoga "magnetskog štita" od kozmičkih zraka. Istražujući aktivnost Sunca, došao do rezultata da veća Sunčeva aktivnost jača magnetsko polje na Zemlji, što djeluje kao štit protiv štetnog utjecaja kozmičkih zraka, a kao posljedica javlja se više oblaka, što uzrokuje i niže temperature na Zemlji.
„Prema podacima NASA-e, 2013. je zabilježenio maksimalno povećanje površine leda na Antarktiku u povijesti, a 2010. i 2013. ondje je zabilježena najniža temperatura na zemlji, minus 93,2 stupnja Celziusa, dok je raniji rekord, izmjeren 1983., bio minus 89,2 stupnja Celziusa. Na Arktiku je 2012. zabilježena najmanja površina leda, ali ona je 2013. porasla. Porasla je i temperatura, ali neznatno. Očito idemo prema novom ledenom dobu, ali ono neće početi u ovom stoljeću ili tisućljeću. Teško je prognozirati kad, ali možda za tisuću ili 10.000 godina“, ustvrdio je akademik Paar.
On je istaknuo važnost klimatologa Milutina Milankovića, rođenog 1879. u Dalju, autora teorije ledenih doba koja povezuje varijacije Zemljine orbite i dugoročne klimatske promjene poznate i pod imenom Milankovićevi ciklusi izmjene ledenih doba i doba zatopljavanja. Jedno od prvih predavanja o tim teorijama Milanković je prije stotinjak godina održao upravo u Akademijinoj palači u Zagrebu. Akademik Paar je spomenuo i lanjsko svjedočenje poznate klimatologinje Judith A. Curry pred američkim Kongresom kada je rekla da se ništa pouzdano ne može reći o globalnom zagrijavanju dok se bolje ne razumije prirodnu varijabilnost klime. Unatoč različitim mišljenjima o klimatskim promjenama, akademik Paar smatra da bi projekt ITER – međunarodni istraživački i inženjerski projekt iz oblasti nuklearne fuzije – mogao osigurati budućnost čovječanstva u nekom mogućem ledenom dobu. Nakon predavanja razvila se duga i zanimljiva diskusija.
Autor: MojZagreb portal
http://mojzagreb.info/hrvatska/hrvatska ... promjenama
HAZU: Vladimir Paar o klimatskim promjenama
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Vladimir Paar održao je predavanje pod naslovom Krupni fizikalni problemi klimatskih modela kojim je ukazao na složenost i kaotičnost klimatskih sustava i zauzeo se za promjenu znanstvene politike u području klime
Predavanje je izazvalo velik interes stručne javnosti, građana i medija pa je dvorana u Akademijinoj Knjižnici bila ispunjena do posljednjeg mjesta, kao i susjedne prostorije.
Kako je u uvodnoj riječi rekao predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, to nije iznenađenje jer se radi ne samo o intrigantnoj temi, već i o intrigantnom predavaču poznatom po interdisciplinarnom pristupu svakoj znanstvenoj temi. Akademik Kusić podsjetio na dosadašnji rad akademika Vladimira Paara kao znanstvenika, profesora i velikog popularizatora znanosti i znanja u javnosti i medijima.
„Unatoč tehnološkom napretku, izgleda da je klima i dalje jača od nas, gotovo da smo nemoćni u borbi s klimatskim nepogodama“, kazao je akademik Kusić, iznijevši ukratko teze akademika Paara o problemu klimatskih promjena. Prema njima, na djelu nije globalno zatopljenje kao posljedica ljudskoga faktora, već svijet postepeno ulazi u razdoblje globalnoga zahlađenja, pri čemu ljudski utjecaj na klimatske promjene nema odlučujuću ulogu. U prilog teoriji koju zastupa on i dio svjetskih znanstvenika, akademik Paar iznio je podatak da srednja globalna temperatura ne raste zadnjih 16 godina, iako u 21. stoljeću koncentracija ugljikovoga dioksida u atmosferi raste brže nego ikada u proteklome stoljeću.
Dok je švedski fizičar i kemičar Svante Arrhenius potkraj 19. stoljeća uveo teoriju "efekta staklenika" s globalnim zagrijavanjem, danski fizičar Henrik Svensmark potkraj 20. i početkom 21. stoljeća uveo je klimatsku teoriju Sunčevoga "magnetskog štita" od kozmičkih zraka. Istražujući aktivnost Sunca, došao do rezultata da veća Sunčeva aktivnost jača magnetsko polje na Zemlji, što djeluje kao štit protiv štetnog utjecaja kozmičkih zraka, a kao posljedica javlja se više oblaka, što uzrokuje i niže temperature na Zemlji.
„Prema podacima NASA-e, 2013. je zabilježenio maksimalno povećanje površine leda na Antarktiku u povijesti, a 2010. i 2013. ondje je zabilježena najniža temperatura na zemlji, minus 93,2 stupnja Celziusa, dok je raniji rekord, izmjeren 1983., bio minus 89,2 stupnja Celziusa. Na Arktiku je 2012. zabilježena najmanja površina leda, ali ona je 2013. porasla. Porasla je i temperatura, ali neznatno. Očito idemo prema novom ledenom dobu, ali ono neće početi u ovom stoljeću ili tisućljeću. Teško je prognozirati kad, ali možda za tisuću ili 10.000 godina“, ustvrdio je akademik Paar.
On je istaknuo važnost klimatologa Milutina Milankovića, rođenog 1879. u Dalju, autora teorije ledenih doba koja povezuje varijacije Zemljine orbite i dugoročne klimatske promjene poznate i pod imenom Milankovićevi ciklusi izmjene ledenih doba i doba zatopljavanja. Jedno od prvih predavanja o tim teorijama Milanković je prije stotinjak godina održao upravo u Akademijinoj palači u Zagrebu. Akademik Paar je spomenuo i lanjsko svjedočenje poznate klimatologinje Judith A. Curry pred američkim Kongresom kada je rekla da se ništa pouzdano ne može reći o globalnom zagrijavanju dok se bolje ne razumije prirodnu varijabilnost klime. Unatoč različitim mišljenjima o klimatskim promjenama, akademik Paar smatra da bi projekt ITER – međunarodni istraživački i inženjerski projekt iz oblasti nuklearne fuzije – mogao osigurati budućnost čovječanstva u nekom mogućem ledenom dobu. Nakon predavanja razvila se duga i zanimljiva diskusija.
Autor: MojZagreb portal
http://mojzagreb.info/hrvatska/hrvatska ... promjenama