HRVATSKI SAVEZ AKCIONOG STRELJAŠTVA
Boškovićev uspon 12, Pula, 52100, GSM +385 99 22 357 45; OIB: 19649964905;
Broj: 63/2026.
Pula, 18. studenoga 2026.
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE
Zašto Hrvatska ima samo šest odobrenih mjesta za vježbe gađanja?
HSAS traži hitnu modernizaciju propisa i dostupnije uvjete za zakonito i sigurno amatersko i rekreativno streljaštvo!!!
Hrvatski savez akcionog streljaštva (HSAS) pokrenuo je inicijativu za sustavnu reformu zakonodavstva koje uređuje civilno, rekreativno i sportsko streljaštvo u Republici Hrvatskoj.
Povod je, uz dosadašnje protuustavno i protuzakonito postupanje prema HSAS-u i njegovim članovima i službeni odgovor Ministarstva unutarnjih poslova od 21. listopada 2026., u kojem MUP potvrđuje da je na području Hrvatske evidentirano samo šest drugih mjesta za vježbe gađanja odobrenih prema važećem Pravilniku.
Važno je pojasniti da se podatak odnosi na druga mjesta za vježbe gađanja, a ne na ukupan broj svih civilnih strelišta u Hrvatskoj. Riječ je o ozbiljnom pokazatelju koji otvara pitanje funkcioniranja postojećeg sustava.
HSAS smatra da takva rješenja nepotrebno otežavaju razvoj infrastrukture za zakonito i nadzirano vježbanje.
Što HSAS traži?
Inicijativa obuhvaća i izmjene Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana te Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, kao i pripadajućih pod zakonskih propisa.
HSAS okuplja 17 klubova i približno 950 članova. HSAS ističe da ne traži smanjenje sigurnosnih standarda niti povlašten položaj, nego jasne, jednake i provedive propise.
„Ne tražimo manje sigurnosti. Tražimo više mogućnosti za sigurno, zakonito i odgovorno bavljenje streljaštvom. Sigurnost ne smije biti izgovor za stvaranje administrativnih prepreka koje onemogućavaju razvoj zakonite infrastrukture.“
Cilj ove inicijative nije smanjivanje sigurnosnih standarda, nego uklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka, pravnih nejasnoća i nerazmjernih ograničenja koja otežavaju zakonito i sigurno bavljenje streljaštvom.
HSAS predlaže da se u odgovarajuće zakonske i pod zakonske propise uvede jasno određenje civilnog i rekreativnog streljaštva, uz definiranje uvjeta koje organizacije moraju ispunjavati.
Građanin koji ispunjava opće i posebne zakonske uvjete trebao bi imati mogućnost zakonitog rekreativnog treniranja u registriranom klubu ili na odobrenom strelištu, bez obveze sudjelovanja u službenim ligama, prvenstvima i natjecanjima.
HSAS traži ukidanje administrativne ucjene u kojoj pravo građanina na oružje ovisi o plaćanju potvrda krovnim savezima i prisilnom administriranju.
HSAS posebno ističe da se pravna sigurnost građana ne može temeljiti na neformalnim tumačenjima, mišljenjima ili administrativnim praksama koje nisu jasno i predvidljivo utemeljene u zakonu.
HSAS je predložio uključivanje nadležnih ministarstava, stručnjaka i streljačkih organizacija u radnu skupinu koja bi pripremila konkretne zakonske izmjene.
Poruka HSAS-a je jasna: sigurnost mora biti prioritet, ali zakonito streljaštvo mora imati uvjete za razvoj.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK
Edgar Franjul
PRILOZI
1. Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova – Inspekcije civilne zaštite od 21. listopada 2026. godine, s podatkom o šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja.
2. Ranije podnesena inicijativa HSAS-a, na koju nije odgovoreno do 18. studenoga 2026.
3. Inicijativa HSAS-a
INICIJATIVA ZA SUSTAVNU REFORMU ZAKONODAVSTVA O CIVILNOM, REKREATIVNOM I SPORTSKOM STRELJAŠTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
- EdgarFranjul
- Sheriff

- Posts: 8530
- Joined: Mon May 17, 2010 8:42 pm
- Location: Pula
- Contact:
INICIJATIVA ZA SUSTAVNU REFORMU ZAKONODAVSTVA O CIVILNOM, REKREATIVNOM I SPORTSKOM STRELJAŠTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
"MOJU PROŠLOST,GOSPODINE, PREPUŠTAM TVOJOJ MILOSTI.
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."
- EdgarFranjul
- Sheriff

- Posts: 8530
- Joined: Mon May 17, 2010 8:42 pm
- Location: Pula
- Contact:
Re: INICIJATIVA ZA SUSTAVNU REFORMU ZAKONODAVSTVA O CIVILNOM, REKREATIVNOM I SPORTSKOM STRELJAŠTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Odgovor MUP-a o broju mjesta za vježbe gađanja koja su otvorena nakon stupanja na snagu Pravilnika o civilnim strelištima i mjestima za vježbe gađanja. Taj pravilnik trebao je omogućiti otvaranje mjesta za vježbe gađanja, kojim bi streljački klubovi dobili mjesta za trening. Nažalost, Pravilnik je loš, na što smo kao HSAS upozoravali od samog početka.
"MOJU PROŠLOST,GOSPODINE, PREPUŠTAM TVOJOJ MILOSTI.
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."
- EdgarFranjul
- Sheriff

- Posts: 8530
- Joined: Mon May 17, 2010 8:42 pm
- Location: Pula
- Contact:
Re: INICIJATIVA ZA SUSTAVNU REFORMU ZAKONODAVSTVA O CIVILNOM, REKREATIVNOM I SPORTSKOM STRELJAŠTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Zato smo 23. listopada 2026. poslali prvu inicijativu za izmjenu Zakona i Pravilnika, na koju do 18. studenoga 2026. nismo dobili odgovor.
HRVATSKI SAVEZ AKCIONOG STRELJAŠTVA
Boškovićev uspon 12, Pula, 52100, GSM +385 99 22 357 45; OIB: 19649964905;
Broj: 61/ 2026.
Pula, 23. listopada 2026.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
kabinet@mup.hr
Ministarstvu turizma i sporta
sport@mints.hr
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
episarnica@mpgi.hr
Vlada Republike Hrvatske
gradjani@vlada.hr
Predmet: Inicijativa za izmjenu Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana i Pravilnika o civilnim strelištima i drugim mjestima određenim za vježbe gađanja radi dostupnijeg osnivanja mjesta za vježbe gađanja uz očuvanje najviših sigurnosnih standarda.-
Poštovani,
Hrvatski savez akcionog streljaštva (HSAS), kao savez koji okuplja 17 klubova i preko 950 članova, podnosi inicijativu za izmjenu zakonskog i podzakonskog okvira kojim se uređuje odobravanje i korištenje civilnih strelišta i drugih mjesta određenih za vježbe gađanja.
HSAS naglašava da su sigurnost ljudi, zaštita imovine, sprječavanje nekontroliranog kretanja projektila i odgovorno rukovanje oružjem apsolutni prioritet.
Ovom inicijativom ne traži se snižavanje sigurnosnih kriterija, nego njihova dosljedna primjena na način koji je razmjeran stvarnim rizicima i dostupan i rekreativnim streljačkim udrugama.
Obrazloženje:
HSAS podržava stroge i učinkovite mjere zaštite života, zdravlja, imovine i okoliša. Međutim, smatramo da sigurnosni zahtjevi moraju biti razmjerni stvarnom riziku, namjeni prostora, vrsti oružja i načinu izvođenja gađanja, a istodobno dostupni i manjim amaterskim udrugama koje se financiraju pretežito članarinama i vlastitim sredstvima.
Sadašnji sustav tehničkih, prostornih i dokumentacijskih zahtjeva predstavlja nerazmjerno financijsko opterećenje za manje rekreativne klubove. Posljedica je otežan pristup zakonitim i sigurnim uvjetima za redovito vježbanje, dok organizacije s većim financijskim mogućnostima lakše osiguravaju potrebnu infrastrukturu.
HSAS je na probleme važećeg uređenja upozoravao i tijekom njegova donošenja.
Po podacima MUP-a, od dana stupanja Pravilnika na snagu, od 15. srpnja 2021. do danas u Hrvatskoj je otvoreno samo šest (6) mjesta za vježbe gađanja, što je premalo i nedovoljno, te Pravilnik nije ostvario primarnu svrhu – omogućavanje dostupnosti vježbanja amaterskim i sportskim strijelcima. Stoga predlažemo da Ministarstvo pokrene transparentno savjetovanje s relevantnim sportskim i rekreativnim udrugama te stručnjacima iz područja sigurnosti, graditeljstva i zaštite od požara.
Predlažemo:
1. Uvođenje razmjernih tehničkih i administrativnih zahtjeva za različite vrste i namjene prostora za vježbe gađanja, bez snižavanja obvezne razine sigurnosti.
2. Mogućnost primjene alternativnih tehničkih rješenja i prirodnih zaštitnih obilježja terena, kada se njihova dostatnost potvrdi odgovarajućom stručnom procjenom.
3. Smanjenje nepotrebnih troškova dokumentacije i dokazivanja sukladnosti, osobito za jednostavnija rekreativna mjesta za vježbe gađanja.
4. Jasnije razlikovanje civilnih strelišta, privremenih strelišta i drugih mjesta za vježbe gađanja, uz postupke koji odgovaraju njihovoj namjeni i trajanju korištenja.
5. Razmatranje mogućnosti zajedničkog korištenja odobrenih prostora više udruga i pojednostavljenja postupka kada se uvjeti prostora ne mijenjaju.
6. Preispitivanje zakonskog ograničenja kruga podnositelja zahtjeva za odobrenje drugih mjesta za vježbe gađanja te, ako je potrebno, pripremu prijedloga izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.
Problemi u postojećem Pravilniku:
1. Trajanje odobrenja
Članak 78.d stavak 2. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja propisuje da se odobrenje za druga mjesta za vježbe gađanja izdaje na rok do najduže jedne godine.
Takvo rješenje stvara potrebu za ponavljanjem administrativnog postupka i prikupljanjem dokumentacije, iako se lokacija, način korištenja i sigurnosni uvjeti možda nisu promijenili.
HSAS predlaže izmjenu navedene odredbe kako bi se omogućilo izdavanje višegodišnjih odobrenja, primjerice na pet godina, uz zadržavanje prava nadležnih tijela na nadzor, provjeru uvjeta i poduzimanje mjera u slučaju utvrđenih nepravilnosti.
Kada nije došlo do promjena koje mogu utjecati na sigurnost, potrebno je razmotriti pojednostavljeni postupak produljenja odobrenja.
2. Proširenje kruga mogućih podnositelja zahtjeva
Članak 78.e Zakona trenutačno predviđa da zahtjev za odobrenje drugog mjesta za vježbe gađanja može podnijeti udruga čija je djelatnost povezana s uporabom oružja.
HSAS predlaže razmatranje izmjene kojom bi zahtjev, uz udruge, mogle podnijeti i druge pravne osobe te obrtnici koji raspolažu odgovarajućim prostorom, ispunjavaju sve propisane tehničke i sigurnosne uvjete te mogu osigurati stručnu i odgovornu organizaciju gađanja.
Pravo podnošenja zahtjeva ne bi značilo automatsko dobivanje odobrenja. Svaki bi podnositelj morao dokazati ispunjavanje istih primjenjivih sigurnosnih kriterija.
3. Razmjerni tehnički zahtjevi i korištenje pogodnog terena
U praksi se za vježbe gađanja mogu razmatrati različite vrste lokacija, uključujući terene s prirodnim uzvisinama, odgovarajuće kamenolome i druge konfiguracije terena koje mogu pridonijeti sigurnom zadržavanju projektila.
HSAS predlaže daljnju razradu propisa tako da se, uz stručnu procjenu lokacije, vrste oružja, smjera gađanja, mogućnosti odbijanja projektila, zaštite bočnih pravaca, buke i pristupa neovlaštenih osoba, mogu odobriti različita tehnička rješenja koja zadovoljavaju propisane sigurnosne standarde.
Ne predlaže se automatsko odobravanje prirodnih lokacija, nego njihovo razmatranje prema objektivnim i provjerljivim sigurnosnim kriterijima.
4. Financijska i administrativna razmjernost
Prema iskustvima članova HSAS-a, uspostava mjesta za vježbe gađanja može zahtijevati značajna početna ulaganja. Procijenjeni troškovi u pojedinim slučajevima iznose približno 10.000 eura za uređenje terena te dodatne troškove mjerenja buke, protupožarne opreme, dokumentacije i drugih potrebnih postupaka.
Za rekreativne udruge koje se financiraju prvenstveno članarinama takvi troškovi predstavljaju ozbiljnu prepreku organiziranju zakonitih i sigurnih treninga.
HSAS stoga predlaže analizu stvarnih troškova i mogućnost pojednostavljenja postupaka u slučajevima u kojima se sigurnosni cilj može postići razmjernijim rješenjem. Svako pojednostavljenje mora biti uvjetovano dokazivom usklađenošću s primjenjivim sigurnosnim zahtjevima.
5. Zahtjevi HSAS-a
HSAS traži od Ministarstva unutarnjih poslova da:
1. pokrene razmatranje izmjene članka 78.d Zakona radi omogućavanja višegodišnjih odobrenja;
2. razmotri izmjenu članka 78.e radi proširenja kruga pravnih subjekata koji mogu podnijeti zahtjev;
3. razmotri izmjene Pravilnika kojima bi se omogućila veća fleksibilnost tehničkih rješenja na temelju stručne procjene rizika;
4. razmotri pojednostavljeni postupak produljenja odobrenja kada nije došlo do promjena relevantnih za sigurnost;
5. uključi predstavnike HSAS-a u savjetovanje i radnu skupinu za pripremu predloženih izmjena.
HSAS je spreman dostaviti podatke o broju klubova i članova, iskustva iz prakse te konkretne prijedloge koji povezuju dostupnost rekreativnog streljaštva s odgovornim i sigurnim korištenjem prostora.
Smatramo da je cilj zajednički: osigurati zakonite, sigurne i nadzirane uvjete za vježbe gađanja, uz uklanjanje administrativnih i financijskih prepreka koje nisu nužne za ostvarenje tog cilja.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK
Edgar Franjul
HRVATSKI SAVEZ AKCIONOG STRELJAŠTVA
Boškovićev uspon 12, Pula, 52100, GSM +385 99 22 357 45; OIB: 19649964905;
Broj: 61/ 2026.
Pula, 23. listopada 2026.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
kabinet@mup.hr
Ministarstvu turizma i sporta
sport@mints.hr
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
episarnica@mpgi.hr
Vlada Republike Hrvatske
gradjani@vlada.hr
Predmet: Inicijativa za izmjenu Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana i Pravilnika o civilnim strelištima i drugim mjestima određenim za vježbe gađanja radi dostupnijeg osnivanja mjesta za vježbe gađanja uz očuvanje najviših sigurnosnih standarda.-
Poštovani,
Hrvatski savez akcionog streljaštva (HSAS), kao savez koji okuplja 17 klubova i preko 950 članova, podnosi inicijativu za izmjenu zakonskog i podzakonskog okvira kojim se uređuje odobravanje i korištenje civilnih strelišta i drugih mjesta određenih za vježbe gađanja.
HSAS naglašava da su sigurnost ljudi, zaštita imovine, sprječavanje nekontroliranog kretanja projektila i odgovorno rukovanje oružjem apsolutni prioritet.
Ovom inicijativom ne traži se snižavanje sigurnosnih kriterija, nego njihova dosljedna primjena na način koji je razmjeran stvarnim rizicima i dostupan i rekreativnim streljačkim udrugama.
Obrazloženje:
HSAS podržava stroge i učinkovite mjere zaštite života, zdravlja, imovine i okoliša. Međutim, smatramo da sigurnosni zahtjevi moraju biti razmjerni stvarnom riziku, namjeni prostora, vrsti oružja i načinu izvođenja gađanja, a istodobno dostupni i manjim amaterskim udrugama koje se financiraju pretežito članarinama i vlastitim sredstvima.
Sadašnji sustav tehničkih, prostornih i dokumentacijskih zahtjeva predstavlja nerazmjerno financijsko opterećenje za manje rekreativne klubove. Posljedica je otežan pristup zakonitim i sigurnim uvjetima za redovito vježbanje, dok organizacije s većim financijskim mogućnostima lakše osiguravaju potrebnu infrastrukturu.
HSAS je na probleme važećeg uređenja upozoravao i tijekom njegova donošenja.
Po podacima MUP-a, od dana stupanja Pravilnika na snagu, od 15. srpnja 2021. do danas u Hrvatskoj je otvoreno samo šest (6) mjesta za vježbe gađanja, što je premalo i nedovoljno, te Pravilnik nije ostvario primarnu svrhu – omogućavanje dostupnosti vježbanja amaterskim i sportskim strijelcima. Stoga predlažemo da Ministarstvo pokrene transparentno savjetovanje s relevantnim sportskim i rekreativnim udrugama te stručnjacima iz područja sigurnosti, graditeljstva i zaštite od požara.
Predlažemo:
1. Uvođenje razmjernih tehničkih i administrativnih zahtjeva za različite vrste i namjene prostora za vježbe gađanja, bez snižavanja obvezne razine sigurnosti.
2. Mogućnost primjene alternativnih tehničkih rješenja i prirodnih zaštitnih obilježja terena, kada se njihova dostatnost potvrdi odgovarajućom stručnom procjenom.
3. Smanjenje nepotrebnih troškova dokumentacije i dokazivanja sukladnosti, osobito za jednostavnija rekreativna mjesta za vježbe gađanja.
4. Jasnije razlikovanje civilnih strelišta, privremenih strelišta i drugih mjesta za vježbe gađanja, uz postupke koji odgovaraju njihovoj namjeni i trajanju korištenja.
5. Razmatranje mogućnosti zajedničkog korištenja odobrenih prostora više udruga i pojednostavljenja postupka kada se uvjeti prostora ne mijenjaju.
6. Preispitivanje zakonskog ograničenja kruga podnositelja zahtjeva za odobrenje drugih mjesta za vježbe gađanja te, ako je potrebno, pripremu prijedloga izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.
Problemi u postojećem Pravilniku:
1. Trajanje odobrenja
Članak 78.d stavak 2. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja propisuje da se odobrenje za druga mjesta za vježbe gađanja izdaje na rok do najduže jedne godine.
Takvo rješenje stvara potrebu za ponavljanjem administrativnog postupka i prikupljanjem dokumentacije, iako se lokacija, način korištenja i sigurnosni uvjeti možda nisu promijenili.
HSAS predlaže izmjenu navedene odredbe kako bi se omogućilo izdavanje višegodišnjih odobrenja, primjerice na pet godina, uz zadržavanje prava nadležnih tijela na nadzor, provjeru uvjeta i poduzimanje mjera u slučaju utvrđenih nepravilnosti.
Kada nije došlo do promjena koje mogu utjecati na sigurnost, potrebno je razmotriti pojednostavljeni postupak produljenja odobrenja.
2. Proširenje kruga mogućih podnositelja zahtjeva
Članak 78.e Zakona trenutačno predviđa da zahtjev za odobrenje drugog mjesta za vježbe gađanja može podnijeti udruga čija je djelatnost povezana s uporabom oružja.
HSAS predlaže razmatranje izmjene kojom bi zahtjev, uz udruge, mogle podnijeti i druge pravne osobe te obrtnici koji raspolažu odgovarajućim prostorom, ispunjavaju sve propisane tehničke i sigurnosne uvjete te mogu osigurati stručnu i odgovornu organizaciju gađanja.
Pravo podnošenja zahtjeva ne bi značilo automatsko dobivanje odobrenja. Svaki bi podnositelj morao dokazati ispunjavanje istih primjenjivih sigurnosnih kriterija.
3. Razmjerni tehnički zahtjevi i korištenje pogodnog terena
U praksi se za vježbe gađanja mogu razmatrati različite vrste lokacija, uključujući terene s prirodnim uzvisinama, odgovarajuće kamenolome i druge konfiguracije terena koje mogu pridonijeti sigurnom zadržavanju projektila.
HSAS predlaže daljnju razradu propisa tako da se, uz stručnu procjenu lokacije, vrste oružja, smjera gađanja, mogućnosti odbijanja projektila, zaštite bočnih pravaca, buke i pristupa neovlaštenih osoba, mogu odobriti različita tehnička rješenja koja zadovoljavaju propisane sigurnosne standarde.
Ne predlaže se automatsko odobravanje prirodnih lokacija, nego njihovo razmatranje prema objektivnim i provjerljivim sigurnosnim kriterijima.
4. Financijska i administrativna razmjernost
Prema iskustvima članova HSAS-a, uspostava mjesta za vježbe gađanja može zahtijevati značajna početna ulaganja. Procijenjeni troškovi u pojedinim slučajevima iznose približno 10.000 eura za uređenje terena te dodatne troškove mjerenja buke, protupožarne opreme, dokumentacije i drugih potrebnih postupaka.
Za rekreativne udruge koje se financiraju prvenstveno članarinama takvi troškovi predstavljaju ozbiljnu prepreku organiziranju zakonitih i sigurnih treninga.
HSAS stoga predlaže analizu stvarnih troškova i mogućnost pojednostavljenja postupaka u slučajevima u kojima se sigurnosni cilj može postići razmjernijim rješenjem. Svako pojednostavljenje mora biti uvjetovano dokazivom usklađenošću s primjenjivim sigurnosnim zahtjevima.
5. Zahtjevi HSAS-a
HSAS traži od Ministarstva unutarnjih poslova da:
1. pokrene razmatranje izmjene članka 78.d Zakona radi omogućavanja višegodišnjih odobrenja;
2. razmotri izmjenu članka 78.e radi proširenja kruga pravnih subjekata koji mogu podnijeti zahtjev;
3. razmotri izmjene Pravilnika kojima bi se omogućila veća fleksibilnost tehničkih rješenja na temelju stručne procjene rizika;
4. razmotri pojednostavljeni postupak produljenja odobrenja kada nije došlo do promjena relevantnih za sigurnost;
5. uključi predstavnike HSAS-a u savjetovanje i radnu skupinu za pripremu predloženih izmjena.
HSAS je spreman dostaviti podatke o broju klubova i članova, iskustva iz prakse te konkretne prijedloge koji povezuju dostupnost rekreativnog streljaštva s odgovornim i sigurnim korištenjem prostora.
Smatramo da je cilj zajednički: osigurati zakonite, sigurne i nadzirane uvjete za vježbe gađanja, uz uklanjanje administrativnih i financijskih prepreka koje nisu nužne za ostvarenje tog cilja.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK
Edgar Franjul
"MOJU PROŠLOST,GOSPODINE, PREPUŠTAM TVOJOJ MILOSTI.
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."
- EdgarFranjul
- Sheriff

- Posts: 8530
- Joined: Mon May 17, 2010 8:42 pm
- Location: Pula
- Contact:
Re: INICIJATIVA ZA SUSTAVNU REFORMU ZAKONODAVSTVA O CIVILNOM, REKREATIVNOM I SPORTSKOM STRELJAŠTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Odgovor nismo dobili pa smo proširili i argumentirali inicijativu te je poslali danas, 18. studenoga 2026.
HRVATSKI SAVEZ AKCIONOG STRELJAŠTVA
Boškovićev uspon 12, Pula, 52100, GSM +385 99 22 357 45; OIB: 19649964905;
Broj: 63/2026.
Pula, 18. studenoga 2026.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
kabinet@mup.hr
Ministarstvu turizma i sporta
sport@mints.hr
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
episarnica@mpgi.hr
Vlada Republike Hrvatske
gradjani@vlada.hr
Predmet: INICIJATIVA ZA SUSTAVNU REFORMU ZAKONODAVSTVA O CIVILNOM, REKREATIVNOM I SPORTSKOM STRELJAŠTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
– Prijedlog izmjena Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja i pripadajućih pod zakonskih propisa –
Podnositelj: Hrvatski savez akcionog streljaštva (HSAS)
________________________________________
I. UVOD I RAZLOZI PODNOŠENJA INICIJATIVE
Hrvatski savez akcionog streljaštva (u daljnjem tekstu: HSAS) podnosi ovu inicijativu radi sustavnog preispitivanja i modernizacije zakonskog i pod zakonskog okvira kojim se uređuju nabava, posjedovanje i uporaba oružja građana, civilno i rekreativno streljaštvo, organizacija streljačkih aktivnosti te uvjeti za osnivanje, odobravanje i korištenje civilnih strelišta i drugih mjesta za vježbe gađanja.
HSAS je krovna udruga koja okuplja klubove i članove zainteresirane za civilno, amatersko, rekreativno i sportsko streljaštvo. Savez okuplja 17 klubova i preko 950 članova te djeluje na području Republike Hrvatske.
U okviru svojih aktivnosti HSAS promiče odgovorno i zakonito posjedovanje i korištenje oružja, edukaciju, pravilno rukovanje, sigurnost, disciplinu i razvoj streljačkih vještina.
Među disciplinama i aktivnostima koje okupljaju članove nalaze se:
• Action Shooting – IASC
• Defensive Shooting – IDPA
• Steel Challenge
• Cowboy Action Shooting
• Long Range Shooting
• Tactical Shooting
• PPC i druge odgovarajuće streljačke discipline.
HSAS posebno ističe da civilno i rekreativno streljaštvo ne mora nužno biti povezano s profesionalnim sportom, vrhunskim natjecateljskim rezultatima ili sudjelovanjem u sustavu međunarodnih i nacionalnih natjecanja.
Velik broj građana bavi se streljaštvom radi osobnog razvoja, rekreacije, usavršavanja vještina, druženja, edukacije i sigurnog upoznavanja s pravilnom uporabom oružja.
Takve aktivnosti ne smiju biti administrativno zanemarene niti stavljene u nepovoljan položaj samo zato što se ne uklapaju u postojeću nomenklaturu natjecateljskog sporta.
Temeljno stajalište HSAS-a jest da sigurnost mora biti apsolutni prioritet, ali propisi moraju biti jasni, razmjerni, predvidljivi i praktično provedivi.
Cilj ove inicijative nije smanjivanje sigurnosnih standarda, nego uklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka, pravnih nejasnoća i nerazmjernih ograničenja koja otežavaju zakonito i sigurno bavljenje streljaštvom.
________________________________________
II. SLUŽBENI PODATAK MUP-a – SAMO ŠEST EVIDENTIRANIH DRUGIH MJESTA ZA VJEŽBE GAĐANJA
Posebnu važnost ovoj inicijativi daje službeni odgovor Ministarstva unutarnjih poslova, Inspekcije civilne zaštite, od 21. listopada 2026. godine, dostavljen na upit HSAS-a o broju civilnih strelišta i drugih mjesta određenih za vježbe gađanja.
U navedenom odgovoru MUP izričito navodi:
„Prema evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova, na području Republike Hrvatske evidentirano je 6 drugih mjesta za vježbe gađanja, koja su izdana sukladno Pravilniku o civilnim strelištima i drugim mjestima određenim za vježbe gađanja te prostorima za ispitivanje oružja i streljiva.“
Ovaj podatak predstavlja važan službeni pokazatelj učinka postojećeg regulatornog sustava.
HSAS naglašava da se navedeni broj odnosi na druga mjesta za vježbe gađanja, a ne na ukupan broj svih civilnih strelišta u Republici Hrvatskoj.
Međutim, činjenica da su u evidencijama MUP-a navedena samo šest odobrenih mjesta za vježbe gađanja opravdava ozbiljno preispitivanje postojećih zakonskih i administrativnih rješenja.
U istom odgovoru MUP potvrđuje da:
• se odobrenje za drugo mjesto za vježbe gađanja izdaje na rok do najduže jedne godine;
• zahtjev za izdavanje odobrenja može podnijeti udruga čija je djelatnost vezana uz uporabu oružja;
• su takva mjesta vezana uz potrebe i aktivnosti udruge;
• vježbe gađanja mogu obavljati članovi udruge koji posjeduju odgovarajući oružni list za oružje kojim se izvode vježbe.
HSAS smatra da takav model stvara nepotrebna ograničenja razvoja infrastrukture za civilno i rekreativno streljaštvo.
Posebno je problematično što se odobrenje izdaje na razdoblje do najviše jedne godine, bez obzira na to jesu li se prostorni, tehnički i sigurnosni uvjeti na lokaciji promijenili.
Ako se lokacija nije promijenila i ako i dalje ispunjava sve propisane sigurnosne uvjete, nije razmjerno zahtijevati da se cjelokupan postupak odobravanja ponavlja svake godine.
Također smatramo da ne postoji opravdan razlog da se mogućnost podnošenja zahtjeva ograničava isključivo na udruge, ako i druge pravne osobe ili obrtnici mogu dokazati pravo korištenja zemljišta, osigurati odgovornu osobu i ispuniti sve tehničke i sigurnosne uvjete.
Šest evidentiranih mjesta za vježbe gađanja nije razlog za smanjenje sigurnosnih standarda. To je razlog za analizu zašto postojeći sustav ne omogućuje veću dostupnost zakonitih i nadziranih lokacija.
Stoga HSAS predlaže da nadležna tijela provedu analizu učinaka postojećeg sustava, uključujući broj podnesenih i odbijenih zahtjeva, razloge odbijanja, broj obnovljenih i ukinutih odobrenja te ukupne administrativne i financijske troškove postupaka.
________________________________________
III. PRIZNAVANJE CIVILNOG, AMATERSKOG I REKREATIVNOG STRELJAŠTVA
Postojeći pravni i institucionalni okvir u velikoj se mjeri oslanja na pojam sportskog streljaštva i postojeću organizaciju natjecateljskog sporta.
Pojam "moralna načela olimpizma" formalno je definiran u temeljnom dokumentu Međunarodnog olimpijskog odbora – Olimpijskoj povelji. Prema tekstu, olimpizam je filozofija koja spaja sport s kulturom i obrazovanjem, s ključnim ciljem stavljanja sporta u službu harmonijskog razvoja čovječanstva i promicanja miroljubivog društva koje štiti ljudsko dostojanstvo.
Međutim, u praksi postoji značajan broj građana koji se bave streljaštvom bez ambicije profesionalnog ili vrhunskog natjecanja.
Takve osobe sudjeluju u organiziranim aktivnostima klubova, treninzima, edukaciji, rekreativnom gađanju i provjerama vlastitih vještina.
Riječ sport dolazi od staro francuske riječi desport, što doslovno znači razonoda, zabava, odmor od teškog rada, rekreacija i igra. Sport u svojoj srži predstavlja svaku ljudsku aktivnost koja se temelji na jasnim i fer pravilima, fizičkom i mentalnom naporu, disciplini, vještini te natjecateljskom duhu, s ciljem unaprjeđenja zdravlja, mentalnih, motoričkih sposobnosti i ili druženja.
Birokrat u uredu misli da sport postaje sportom tek onda kada on na dokument stavi svoj pečat, dodijeli mu šifru u "nomenklaturi" i odobri mu proračunska sredstva. To je potpuni promašaj.
Tisuće ljudi u Europi koji trče kroz blato i pucaju na Brutality turnirima bave se vrhunskim sportom. Oni ulažu mjesece fizičkih treninga, troše svoj novac, imaju stroga sigurnosna pravila i natječu se pod visokim pulsom na fer i sportski način.
Tvrditi da to "nije sport" samo zato što neka birokratska institucija u Zagrebu to nije uvrstila u svoj popis, jednako je tvrdnji da se loptom može igrati samo i isključivo nogomet. Nomenklatura je samo administrativni kavez za raspodjelu moći i članarina, a stvarnost na terenu je stvarni sport.
Ako su "etička i moralna načela olimpizma" jedini kriterij za sport, kako su kroz povijest službeno priznati olimpijski sportovi bili (ili jesu) disciplina poput golubarenja ili discipline koje izravno simuliraju nasilje i neutralizaciju protivnika (boks, mačevanje, judo, taekwondo)?
Zašto je simulacija tučnjave (boks) u dresu moralna, a simulacija kretanja s puškom u taktičkim hlačama na Brutalityju nemoralna?
Birokracija se užasava civilnog posjedovanja i rukovanja poluautomatskim oružjem (poput platforme AR-15), pa to proglašava "nemoralnim" kako bi opravdala monopol i zabrane.
HSAS smatra da zakonodavstvo treba jasno razlikovati:
1. Natjecateljsko i vrhunsko sportsko streljaštvo – organizirano prema pravilima nacionalnih i međunarodnih sportskih sustava.
2. Amatersko streljaštvo – organizirano bavljenje streljačkim aktivnostima bez profesionalnog statusa i bez nužnog sudjelovanja u sustavu vrhunskog sporta.
3. Civilno i rekreativno streljaštvo – zakonito i organizirano bavljenje streljačkim aktivnostima radi rekreacije, edukacije, razvoja vještina i odgovornog rukovanja oružjem.
Ove kategorije ne moraju biti međusobno isključive, ali njihovo razlikovanje važno je za pravilno uređenje prava, obveza i dokazivanja aktivnosti građana.
HSAS predlaže da se u odgovarajuće zakonske i pod zakonske propise uvede jasno određenje civilnog i rekreativnog streljaštva, uz definiranje uvjeta koje organizacije moraju ispunjavati.
Takvo priznanje ne bi značilo automatsko stjecanje prava na nabavu ili nošenje oružja. Svi zakonski uvjeti za posjedovanje oružja, zdravstvena sposobnost, sigurnosne provjere i ostale obveze ostali bi na snazi.
1. Jednak tretman različitih streljačkih disciplina
Streljačke discipline treba vrednovati prema stvarnim kriterijima sigurnosti, pravilima, organizaciji, stručnosti voditelja i odgovornosti sudionika.
Sama činjenica da pojedina disciplina koristi dinamične oblike kretanja, različite vrste odjeće ili opreme, više položaja gađanja ili drukčiju natjecateljsku strukturu ne može biti razlog za njezino automatsko isključivanje iz civilnog ili sportskog streljaštva.
Biathlon, povijesne vojne discipline, dinamično streljaštvo i druge discipline imaju različite povijesne i tehničke karakteristike. Njihova sigurnost i sportska vrijednost moraju se procjenjivati na temelju objektivnih kriterija, a ne vanjskog dojma ili naziva discipline.
Primjer biatlona i povijesni razvoj streljačkih disciplina
Međunarodna biatlonska unija navodi da povijesni korijeni biatlona sežu u vojne aktivnosti nordijskih zemalja.
Već 1767. godine zabilježeno je natjecanje vojnih skijaških postrojbi koje su štitile švedsko-norvešku granicu.
Na Zimskim olimpijskim igrama u Chamonixu 1924. godine održana je disciplina Military Patrol, odnosno vojna patrola, u kojoj su četveročlane ekipe prelazile skijašku stazu s vojnom opremom i puškama te gađale mete.
Ta disciplina bila je prethodnica modernog biatlona.
Ovaj povijesni primjer HSAS ne navodi radi osporavanja biatlona, nego radi ukazivanja na činjenicu da se sportska disciplina ne može ocjenjivati isključivo prema povijesnom podrijetlu, opremi ili vizualnom dojmu.
Jednakost kriterija za dinamične discipline
Biatlon kombinira intenzivan aerobni napor, kretanje na skijama, kontrolu disanja, smirivanje tijela i precizno gađanje.
Dinamične discipline streljaštva također kombiniraju fizički napor, koncentraciju, koordinaciju, kontrolu disanja i preciznost gađanja.
Kod pojedinih oblika dinamičnog streljaštva natjecatelj se kreće između unaprijed određenih streljačkih pozicija i rješava sportske zadatke prema pravilima discipline.
HSAS smatra da se takve discipline moraju vrednovati prema objektivnim kriterijima:
• sigurnosti;
• pravilima natjecanja;
• stručnoj organizaciji;
• fizičkim i tehničkim zahtjevima;
• nadzoru i odgovornosti;
• poštovanju zakona.
Odjeća, boja opreme, sportski rekviziti ili vizualni dojam ne mogu sami po sebi biti dokaz nemoralnosti ili nesportskog karaktera discipline.
Olimpijska načela i kodeks odijevanja
Olimpijska povelja, kao temeljni dokument Međunarodnog olimpijskog odbora, definira olimpizam kao filozofiju koja povezuje tjelesne, voljne i mentalne sposobnosti te sport s kulturom i obrazovanjem.
Među ciljevima olimpizma navodi se skladan razvoj čovjeka, promicanje miroljubivog društva i očuvanje ljudskog dostojanstva.
ISSF ima svoja pravila odijevanja, kao i IPSC, uključujući zabranu maskirne odjeće i odjeće koja ne odgovara propisanom sportskom izgledu.
HSAS smatra da su pravila odijevanja legitimna kada služe prepoznatljivosti sporta, jednakim uvjetima natjecanja i organizaciji natjecanja.
Međutim, takva pravila ne predstavljaju dokaz da je disciplina koja koristi drugačiju odjeću ili opremu manje sportska ili manje etična.
Ako je vizualna prepoznatljivost važna za predstavljanje streljaštva kao civilnog sporta, ništa ne priječi organizatore dinamičnih disciplina da uvedu vlastite sportske kodekse odijevanja, uključujući jedinstvene klupske ili natjecateljske majice, što se i čini u svakom pojedinom klubu.
HSAS traži da se sportski karakter discipline procjenjuje prema sadržaju, pravilima i sigurnosti, a ne prema estetskim predrasudama.
HSAS predlaže da nadležna tijela u suradnji sa stručnim organizacijama izrade objektivne kriterije za prepoznavanje i vrednovanje streljačkih disciplina.
2. Neovisnost civilnog i rekreativnog statusa od natjecateljske kategorizacije
Članstvo u organizaciji koja se bavi civilnim ili rekreativnim streljaštvom ne smije samo po sebi biti razlog za nepovoljniji tretman građanina koji ispunjava sve zakonske uvjete za posjedovanje oružja.
HSAS predlaže uvođenje zasebne kategorije:
CIVILNA REKREACIJA I AMATERSKO STRELJAŠTVO
Cilj je jasno razlikovanje sportskog natjecateljskog streljaštva od rekreativnog bavljenja streljaštvom.
Građanin koji ispunjava opće i posebne zakonske uvjete trebao bi imati mogućnost zakonitog rekreativnog treniranja u registriranom klubu ili na odobrenom strelištu, bez obveze sudjelovanja u službenim ligama, prvenstvima i natjecanjima.
Predlažemo:
1. priznavanje članstva u zakonito registriranoj udruzi koja se bavi streljaštvom kao relevantne osnove za rekreativno bavljenje streljaštvom;
2. priznavanje redovitog treniranja na odobrenim strelištima;
3. mogućnost izdavanja potvrda o aktivnom rekreativnom bavljenju streljaštvom od strane ovlaštenih udruga;
4. jasno razdvajanje rekreativne aktivnosti od natjecateljskog statusa;
5. zabranu neopravdanog uvjetovanja prava građana članstvom u jednoj određenoj nacionalnoj organizaciji;
6. osiguravanje jednakog pristupa svim udrugama koje ispunjavaju propisane uvjete.
Financijska i geografska dostupnost
Uvjetovati pravo građanina na zakonito posjedovanje oružja stalnim odlascima na natjecanja izvan matične regije može dovesti do diskriminacije građana koji zbog financijskih, obiteljskih, zdravstvenih ili geografskih razloga ne mogu sudjelovati na takvim natjecanjima.
Građanin koji vlastitim sredstvima financira opremu, streljivo, članarinu i redovito treniranje ne bi smio biti stavljen u nepovoljniji položaj samo zato što ne sudjeluje u natjecateljskom sustavu.
Država mora razlikovati neaktivnost od zakonite rekreativne aktivnosti.
POTVRDE I ADMINISTRATIVNA NEOVISNOST GRAĐANA
HSAS traži preispitivanje sustava u kojem ostvarivanje prava građana na nabavu i posjedovanje oružja ovisi o potvrdi pojedine krovne sportske organizacije.
Ako država zahtijeva dokaz o sportskom ili rekreativnom bavljenju određenom aktivnošću, mora omogućiti da takav dokaz izdaju sve organizacije koje ispunjavaju unaprijed propisane objektivne uvjete.
Potvrda ne bi smjela biti instrument monopola ili neproporcionalnog financijskog opterećenja.
Tražimo ukidanje administrativne ucjene u kojoj pravo građanina na oružje ovisi o plaćanju potvrda krovnim savezima i prisilnom administriranju.
Argument: Onog trenutka kada građanin prođe državne filtre, dokaže da je zdrav, normalan i nekažnjavan, državni posao provjere sigurnosti je završen. Potpuni je apsurd da nakon svih MUP-ovih provjera pravo na posjedovanje i dalje ovisi o tome jeste li nekoj krovnoj organizaciji u Zagrebu platili 40 eura za komad papira da se natječete i jeste li formalno ispunili kvotu odlazaka na turnire.
Predlažemo:
• priznavanje potvrda registriranih udruga koje zadovoljavaju zakonske uvjete;
• jasno definiranje sadržaja potvrde;
• besplatno ili razmjerno troškovima izdavanje potvrda;
• jednaka pravila za sve saveze i klubove;
• zabranu proizvoljnog odbijanja potvrda;
• mogućnost provjere autentičnosti i aktivnosti udruge putem službene evidencije.
HSAS naglašava da svojim članovima potvrde izdaje bez naplate.
Država treba provjeravati ispunjava li građanin zakonske uvjete, a ne stvarati ovisnost o administrativnoj odluci organizacije koja nije nadležno državno tijelo.
Potrebno je razmotriti zakonski model u kojem se aktivnost građanina može dokazivati potvrdom registrirane organizacije koja vodi urednu evidenciju članova, treninga i aktivnosti te osigurava odgovorno provođenje streljačkih programa.
________________________________________
IV. IZMJENA ČLANKA 17. ZAKONA O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA
Članak 17. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana uređuje dokazivanje posebnog uvjeta raspolaganja tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i poznavanja propisa koji se odnose na posjedovanje oružja.
Za oružje koje se nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom propisana je potvrda krovne organizacije koja vodi evidenciju svojih članova, izdana članu sportske streljačke organizacije ili kluba koji se aktivno bavi ili natječe u streljaštvu.
HSAS smatra da je potrebno preciznije urediti pojam organizacije koja može izdavati takve potvrde te spriječiti da ostvarivanje prava građana ovisi isključivo o pripadnosti jednoj institucionalnoj ili natjecateljskoj strukturi.
Prijedlog HSAS-a
Predlaže se razmotriti izmjenu članka 17. na način da se, uz postojeće sportske streljačke organizacije, prizna i potvrda registrirane organizacije civilnog, amaterskog ili rekreativnog streljaštva koja:
• ima registriranu djelatnost povezanu sa streljaštvom;
• vodi vjerodostojnu evidenciju svojih članova;
• provodi organizirane aktivnosti i edukaciju;
• ima uređena sigurnosna pravila i odgovorne osobe;
• može dokazati da član aktivno sudjeluje u organiziranim streljačkim aktivnostima;
• preuzima odgovornost za istinitost podataka koje izdaje.
Potvrda takve organizacije ne bi zamjenjivala ostale zakonske uvjete niti bi predstavljala automatsko pravo na nabavu oružja.
Nadležno tijelo i dalje bi provodilo sve propisane provjere.
Zahtjev za službeno očitovanje
HSAS traži da MUP jasno obrazloži:
• na temelju kojih zakonskih kriterija utvrđuje koja se organizacija smatra krovnom organizacijom za potrebe članka 17.;
• može li registrirana organizacija civilnog i rekreativnog streljaštva, koja vodi evidenciju članova i provodi organizirane aktivnosti, izdavati potvrde o aktivnom bavljenju streljaštvom;
• na temelju koje zakonske odredbe bi se takva organizacija isključivala ako ispunjava odgovarajuće uvjete;
• smatra li MUP potrebnim izmijeniti članak 17. radi jasnijeg i ravnopravnijeg uređenja položaja građana.
HSAS posebno ističe da se pravna sigurnost građana ne može temeljiti na neformalnim tumačenjima, mišljenjima ili administrativnim praksama koje nisu jasno i predvidljivo utemeljene u zakonu.
________________________________________
V. PREISPITIVANJE ODREDBI ČLANKA 7. – KATEGORIZACIJA ORUŽJA I OGRANIČENJA
HSAS predlaže stručno i pravno preispitivanje pojedinih odredbi članka 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, uz obvezno usklađivanje s Direktivom (EU) 2021/555 i drugim primjenjivim propisima Europske unije.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti:
• automatskom vatrenom oružju prepravljenom u poluautomatsko;
• poluautomatskom vatrenom oružju s obzirom na kapacitet spremnika;
• ograničenjima koja se odnose na pojedine vrste spremnika;
• prigušivačima i integriranim prigušivačima;
• razlici između posjedovanja, uporabe, sportskog korištenja i drugih zakonom dopuštenih svrha.
Zahtjev: Tražimo zakonsko jamstvo da se poluautomatsko i repetirajuće oružje ne može zabraniti, ograničiti ili prebaciti u zabranjenu kategoriju na temelju njegova vizualnog izgleda, kozmetičkih dodataka ili povijesnog vojnog podrijetla platforme.
Argument: • Voditi se "vojnim izgledom" oružja je tehnička i geopolitička besmislica. Gotovo sve moderne civilne i lovačke repetirne puške sazdane su na sustavima Mauser koji su izvorno razvijeni za vojne potrebe. Nadalje, u eri modernog ratovanja u kojoj dominiraju autonomni dronovi-kamikaze, elektromagnetni topovi, napredni laseri, elektroničko ometanje i robotske borbene platforme, civilna poluautomatska puška poput AR-15 tehnološki je zastarjela – na modernom bojištu ona ima značaj jednak oružju na crni barut prije stotinu godina. Strah od civilnog posjedovanja takvog oružja je zastarjeli birokratski bauk.
Povijest nas uči da emotivne i brzoplete zabrane, poput zabrane pump-action sačmarica u Austriji 1995. godine, ne rješavaju problem kriminala već stvaraju zakonodavne apsurde u kojima se zabranjuje kozmetika, dok stvarna balistička funkcija ostaje ista.
Iskustvo Hrvatske iz kasnih 1990-ih, kada je zemlja nakon rata bila preplavljena stotinama tisuća komada neregistriranog vojnog oružja, dokazuje da sama dostupnost oružja ne stvara masovne ubojice – naše su ulice ostale među najsigurnijima u Europi jer su naši ljudi odgovorni.
Kada se pojavi luđak (koji će oružje uvijek nabaviti na crnom tržištu bez obzira na zabrane), jedini način da se minimizira broj žrtava jest omogućiti zakonski provjerenom građaninu pravo na učinkovitu samoobranu, jer policiji u prosjeku treba 5-15 minuta za reakciju, što je u uvjetima aktivnog pucača vječnost. Da ne govorimo o manjim mjstima gdje je policija udaljena 15 ili više kilometara.
Zaključak: Mi ne tražimo ukidanje sigurnosnih provjera, ali tražimo micanje birokratske ruke iz naših džepova i s naših strelišta. Oružje u rukama poštenog čovjeka je alat slobode, imovine i sporta, a država mora početi kažnjavati isključivo kriminalce, a ne uzorne građane i sportske strijelce.
HSAS predlaže preispitivanje sljedećih odredbi.
V.1. Streljivo s ekspanzijskim učinkom
Postojeća odredba obuhvaća streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak, uz zakonom propisane iznimke za lov i sportsko oružje.
Tražimo:
• preciznije zakonsko definiranje pojma ekspanzijskog učinka;
• jasno navođenje razloga i svrhe ograničenja;
• razmatranje mogućnosti uporabe takvog streljiva u svrhu radi kojeg je proizvedeno.
Nije prihvatljivo da građani i sportske organizacije moraju nagađati značenje tehničkih pojmova koji mogu imati ozbiljne pravne posljedice.
V.2. Automatsko oružje prepravljeno u poluautomatsko
Postojeća odredba svrstava u zabranjenu kategoriju automatsko vatreno oružje prepravljeno u poluautomatsko.
HSAS predlaže preispitivanje blanketne zabrane u slučajevima kada je prepravak obavljen kod ovlaštenog i stručnog subjekta, uz odgovarajuću tehničku dokumentaciju, provjeru i službenu evidenciju.
Tražimo analizu europskih rješenja i mogućnost zakonski uređenog postupka kojim bi se dokazalo da oružje nakon prepravka trajno ispunjava tehničke uvjete poluautomatskog oružja.
Samo podrijetlo konstrukcije ne bi trebalo biti jedini kriterij. Presudni moraju biti tehničke karakteristike i zakonska klasifikacija oružja.
V.3. Ograničenja kapaciteta spremnika
Postojeća odredba propisuje ograničenja za određene vrste poluautomatskog oružja sa središnjom udarnom iglom, uključujući pragove od više od 20 naboja za kratko i više od 10 naboja za dugo vatreno oružje.
HSAS traži preispitivanje opravdanosti takvih ograničenja i njihova učinka na sportsko i rekreativno streljaštvo.
Posebno ukazujemo na posljedice za discipline poluautomatskih sportskih pušaka vojničkog kalibra i pušaka pištoljskog kalibra.
Predlažemo:
• analizu mogućnosti sportskih iznimaka u skladu s Direktivom (EU) 2021/555;
• jasno uređenje uvjeta za sportske strijelce i njihove organizacije;
• razmatranje sustava posebnog odobrenja i evidencije;
• ukidanje automatskih posljedica koje nisu nužne za ostvarenje sigurnosnog cilja.
Ne tražimo zaobilaženje europskog zakonodavstva, nego korištenje mogućnosti i iznimaka koje ono dopušta.
V.4. Prigušivači pucnja
HSAS traži preispitivanje zabrane prigušivača i njihovih dijelova.
Smanjenje buke pucnja može imati značajnu ulogu u zaštiti sluha strijelaca i smanjenju utjecaja na okoliš.
Potrebno je usporediti propise država članica EU-a i razmotriti model pod kojim bi se prigušivači mogli nabavljati, registrirati i koristiti uz odgovarajuće uvjete.
Tražimo da se ova kategorija ne uređuje bez analize stvarnih sigurnosnih i zdravstvenih učinaka.
HSAS smatra da je potrebno provesti usporednu analizu hrvatskih odredbi i europskog pravnog okvira te utvrditi postoji li prostor za preciznije, razmjernije i jasnije uređenje.
Ne traži se zanemarivanje europskih ograničenja niti njihovo zaobilaženje, već dosljedna primjena svih dopuštenih iznimaka i mogućnosti koje europski propisi predviđaju.
Posebno pitanje sportskog i rekreativnog korištenja
Potrebno je utvrditi u kojoj mjeri postojeći sustav omogućuje zakonito sportsko korištenje određenih kategorija oružja, pod kojim uvjetima i uz kakve obveze organizacija i korisnika.
HSAS predlaže da se u postupku izmjena uključe stručnjaci za europsko zakonodavstvo o oružju, sigurnost i organizirano streljaštvo.
________________________________________
VI. ČLANCI 12. I 19. – KRITERIJI ZA NABAVU ORUŽJA RADI OSOBNE SIGURNOSTI
HSAS smatra da je potrebno dodatno razraditi kriterije za utvrđivanje opravdanog razloga za nabavu oružja radi osobne sigurnosti.
Članak 12. propisuje kriterije za utvrđivanje ugroženosti osobne sigurnosti, dok članak 19. uređuje postupanje nadležnog tijela i slobodnu ocjenu kod izdavanja odobrenja za nabavu oružja za osobnu sigurnost radi držanja i nošenja.
HSAS ne osporava potrebu za individualnom procjenom i sigurnosnim provjerama.
Međutim, smatra da diskrecijska ovlast mora biti praćena jasnim kriterijima, obrazloženjem i predvidljivim postupkom.
Prijedlozi
1. Preciznije definirati okolnosti koje se mogu smatrati stvarnom ili potencijalnom ugroženošću osobne sigurnosti.
2. Ujednačiti kriterije odlučivanja između nadležnih tijela.
3. Osigurati da odluka bude utemeljena na konkretnim činjenicama i okolnostima pojedinog slučaja.
4. Zahtijevati jasno obrazloženje razloga prihvaćanja ili odbijanja zahtjeva.
5. Osigurati učinkovitu mogućnost pravne zaštite i sudskog nadzora.
6. Razmotriti donošenje pod zakonskih smjernica radi ujednačavanja prakse.
Posebno tražimo preispitivanje odredbe koja predviđa odlučivanje po slobodnoj ocjeni nadležnog tijela.
HSAS smatra da diskrecijska ovlast ne smije postati prostor za neujednačenu praksu i nepredvidive odluke.
Predlažemo:
1. propisivanje jasnih kriterija odlučivanja;
2. obvezu obrazlaganja svakog odbijanja;
3. navođenje konkretnih činjenica na kojima se odluka temelji;
4. osiguravanje djelotvornog pravnog lijeka i sudske zaštite;
5. objavu anonimiziranih statističkih podataka o odobrenim i odbijenim zahtjevima.
HSAS ne tvrdi da je svaka diskrecijska ovlast sama po sebi protuustavna. Međutim, ona mora biti zakonski ograničena, predvidiva i podložna kontroli zakonitosti.
Tražimo da se ne zahtijeva nastanak teške tjelesne ozljede ili drugog nepovratnog događaja kako bi se priznala opravdanost preventivne zaštite.
Istodobno, HSAS predlaže da se zakonski jasno razdvoje sigurnosni uvjeti za osobu od procjene opravdanog razloga, uz obvezno obrazloženje odluke.
HSAS smatra da građani moraju moći razumjeti koji se kriteriji primjenjuju i na temelju kojih se činjenica odlučuje o njihovim zahtjevima.
________________________________________
VII. ČLANAK 25. – EUROPSKA ORUŽNA PROPUSNICA
HSAS predlaže preispitivanje praktične primjene članka 25. u odnosu na građane koji zakonito posjeduju oružje, ali ga koriste u više dopuštenih svrha.
Posebno je potrebno razmotriti položaj građana koji oružje posjeduju radi osobne sigurnosti, a istodobno sudjeluju u organiziranim sportskim ili rekreativnim aktivnostima.
Potrebno je utvrditi postoje li mogućnosti jasnijeg uređenja upisa oružja u Europsku oružnu propusnicu, uz poštivanje pravila Europske unije i uvjeta država kroz koje se putuje.
HSAS predlaže preispitivanje mogućnosti evidentiranja oružja koje građanin zakonito posjeduje i za osobnu sigurnost, a koristi ga i za sportsko streljaštvo.
U praksi postoje građani koji jedan pištolj koriste za više zakonitih namjena.
Ne vidimo opravdanje za nepotrebno dupliciranje oružja kada isto oružje ispunjava propisane tehničke i zakonske uvjete.
HSAS predlaže da se:
• razmotri mogućnost odgovarajućeg upisa oružja kada za to postoje zakonski uvjeti;
• jasno definiraju dokumenti kojima se dokazuje svrha putovanja;
• građanima osigura jasna informacija o pravima i ograničenjima;
• razmotri pojednostavljenje postupka produljenja i ažuriranja propusnice.
HSAS ne predlaže da Europska oružna propusnica zamijeni domaći oružni list ili da omogući putovanje protivno propisima države odredišta ili tranzita.
________________________________________
VIII. ČLANAK 29. – UNOŠENJE ORUŽJA U ODREĐENE PROSTORE
Potrebno je dodatno razjasniti primjenu odredbi koje se odnose na javno istaknute zabrane unošenja oružja u određene prostore ili prostorije.
HSAS smatra da građani moraju imati jasnu informaciju o tome:
• na temelju kojih propisa pojedini prostori mogu biti obuhvaćeni zabranom;
• tko je ovlašten postaviti takvu zabranu;
• na koji način zabrana mora biti istaknuta;
• kakve su pravne posljedice kršenja zabrane;
• kako se uređuje odnos zakonskog prava na posjedovanje oružja i prava vlasnika ili korisnika prostora.
Potrebno je osigurati pravnu jasnoću i razmjernost, uz poštivanje prava vlasništva, prava upravljanja prostorom i zakonskih ovlasti nadležnih tijela.
HSAS ne predlaže da oružni list automatski nadjačava pravila vlasnika ili zakonite korisnike prostora, već da se pravila i njihove posljedice jasno i predvidljivo urede.
HSAS smatra da je potrebno izbjeći situacije u kojima građanin ne može unaprijed znati koja se pravila primjenjuju ili se zabrana primjenjuje bez jasne pravne osnove.
Sama činjenica da građanin posjeduje valjani oružni list ne znači da ima neograničeno pravo unošenja oružja u svaki privatni ili javni prostor. Međutim, ograničenja moraju biti pravno utemeljena, jasna i razmjerna.
________________________________________
IX. ČLANAK 33. – ČUVANJE ORUŽJA I STRELJIVA
HSAS podržava obvezu sigurnog čuvanja oružja i streljiva te sprječavanja pristupa neovlaštenim osobama.
Međutim, potrebno je dodatno razmotriti praktične situacije u kojima vlasnik privremeno boravi izvan mjesta prebivališta, koristi drugi prostor ili ima opravdanu potrebu za sigurnim čuvanjem oružja izvan svojeg uobičajenog doma.
Predlaže se razmotriti:
• preciznije definiranje dopuštenih uvjeta čuvanja u drugom odgovarajućem prostoru;
• mogućnost korištenja certificiranih spremišta i sefova uz propisane sigurnosne uvjete;
• jasnije uređenje odgovornosti vlasnika i osobe koja osigurava prostor;
• razmjerno uređenje nadzora i evidencije.
Cilj nije smanjenje sigurnosti, nego uklanjanje pravnih nejasnoća i prilagodba stvarnim životnim okolnostima.
________________________________________
X. ČLANAK 40. – POSTUPANJE S ORUŽJEM U SLUČAJU SMRTI VLASNIKA
HSAS smatra da je potrebno razmotriti dodatno uređenje privremenog sigurnog čuvanja oružja nakon smrti vlasnika, do okončanja ostavinskog postupka.
Postojeće zakonsko rješenje predviđa obvezu obavještavanja nadležnog tijela i predaje oružja, kao i daljnje postupanje nasljednika.
Međutim, u praksi se mogu pojaviti situacije u kojima član obitelji ili drugi zakonom određeni nasljednik ispunjava sve sigurnosne uvjete, ali zbog trajanja ostavinskog postupka nema mogućnost zakonito i sigurno organizirati privremeno čuvanje na način koji bi bio praktičan za obitelj.
HSAS predlaže razmotriti mogućnost:
• privremenog čuvanja oružja kod punoljetnog člana obitelji koji ispunjava propisane uvjete;
• prethodnog odobrenja ili evidentiranja kod nadležnog tijela;
• obveznog sigurnog spremanja i zabrane uporabe do okončanja postupka;
• jasnog roka i načina prijave promjene okolnosti;
• zadržavanja mogućnosti predaje oružja ovlaštenom trgovcu ili nadležnom tijelu.
Svako takvo rješenje mora biti podložno prethodnoj provjeri zakonskih uvjeta i ne smije omogućiti neovlašteno raspolaganje oružjem.
________________________________________
XI. ČLANAK 46. – RAZMJERNOST MJERA ODUZIMANJA
HSAS predlaže preispitivanje razmjernosti posljedica koje nastupaju u slučajevima oduzimanja oružja i isprava o oružju, posebno u odnosu na odredbe koje se odnose na spremnike većeg kapaciteta.
Potrebno je jasno razlikovati:
• samo posjedovanje određenog spremnika;
• posjedovanje oružja koje pripada određenoj zakonskoj kategoriji;
• okolnosti u kojima je oružje i spremnik zakonito nabavljen;
• mogućnost usklađivanja posjedovanja s važećim propisima;
• težinu i prirodu konkretne povrede propisa.
HSAS predlaže razmotriti rješenja kojima bi se, u slučajevima gdje to dopušta europski i nacionalni pravni okvir, omogućilo razmjerno postupanje, uključujući rok za usklađivanje, predaju ili drugo zakonom dopušteno rješenje.
Ne predlaže se ukidanje obveznih sigurnosnih mjera, nego usklađivanje sankcija i posljedica s načelima zakonitosti, pravne sigurnosti i razmjernosti.
________________________________________
XII. ČLANAK 60. – PRENOŠENJE ORUŽJA I STRELJIVA PREKO DRŽAVNE GRANICE
HSAS predlaže preispitivanje članka 60. u dijelu koji uređuje količine lovačkog streljiva koje se mogu prenositi preko državne granice u svrhu lova.
Postojeća odredba propisuje količine od:
• do 500 komada streljiva za lovačko oružje s glatkim cijevima;
• do 100 komada streljiva za lovačko oružje s užlijebljenim cijevima.
Potrebno je analizirati opravdanost postojećih ograničenja u odnosu na suvremene potrebe, međunarodnu lovnu praksu i odgovarajuće europske propise.
HSAS također predlaže da se jasno razmotri položaj sportskih i rekreativnih strijelaca koji putuju na organizirana natjecanja, treninge i druge zakonite streljačke aktivnosti.
Predlaže se:
• analiza mogućnosti usklađivanja količina s realnim potrebama i europskim pravilima;
• jasnije razlikovanje lovačkih i sportskih putovanja;
• pojednostavljenje dokumentiranja zakonite svrhe putovanja;
• objava jasnih uputa za građane koji prenose oružje i streljivo preko granice.
________________________________________
XIII. CIVILNA STRELIŠTA I DRUGA MJESTA ZA VJEŽBE GAĐANJA – IZMJENA ČLANKA 78. I SLJEDEĆIH ODREDBI ZAKONA
Ovo je jedno od najvažnijih područja za razvoj civilnog i rekreativnog streljaštva u Republici Hrvatskoj.
HSAS smatra da postojeći sustav zahtijeva ozbiljnu modernizaciju kako bi se omogućilo osnivanje većeg broja sigurnih i nadziranih lokacija.
Službeni podatak MUP-a od 21. listopada 2026. o samo šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja dodatno potvrđuje potrebu za preispitivanjem postojećeg modela.
1. Izmjena članka 78.d – trajanje odobrenja
Važeće rješenje propisuje da se odobrenje za drugo mjesto za vježbe gađanja izdaje na rok do najduže jedne godine.
HSAS predlaže izmjenu tako da se odobrenje izdaje na rok od najmanje pet godina.
Predlaže se sljedeće načelno zakonsko rješenje:
Prijedlog novog teksta članka 78.d stavka 2.:
„Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na rok od pet godina.
Odobrenje se može produljiti na zahtjev nositelja odobrenja ako su ispunjeni propisani prostorni, tehnički i sigurnosni uvjeti.
Ako nakon izdavanja odobrenja nije došlo do promjena koje utječu na ispunjavanje propisanih uvjeta, postupak produljenja odobrenja provodi se pojednostavljeno, na temelju provjere važećih uvjeta i dostupne dokumentacije.
Ministarstvo može provesti izvanredni nadzor u svakom trenutku kada postoje razlozi za sumnju da propisani uvjeti nisu ispunjeni.“
2. Izmjena članka 78.e – proširenje kruga podnositelja zahtjeva
Važeće rješenje dopušta podnošenje zahtjeva udruzi čija je djelatnost vezana uz uporabu oružja.
HSAS smatra da je takvo ograničenje nepotrebno ako se sigurnost i odgovornost mogu osigurati kroz propisane tehničke, prostorne i organizacijske uvjete.
Zahtjev bi trebale moći podnijeti i druge pravne osobe te obrtnici koji imaju odgovarajuće pravo korištenja zemljišta ili prostora i ispunjavaju sve propisane uvjete.
Prijedlog novog teksta članka 78.e stavka 1.:
„Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 78.d ovoga Zakona može podnijeti udruga, druga pravna osoba ili obrtnik čija je registrirana djelatnost ili organizirana aktivnost povezana s uporabom oružja, odnosno koji namjerava osigurati mjesto za zakonito izvođenje vježbi gađanja, pod uvjetom da ispunjava sve propisane prostorne, tehničke, organizacijske i sigurnosne uvjete.“
Ostale stavke članka potrebno je odgovarajuće uskladiti tako da se obveze podnositelja odnose na sve kategorije podnositelja zahtjeva.
3. Zajedničko korištenje odobrenih mjesta
HSAS predlaže da se omogući zajedničko korištenje odobrenih mjesta za vježbe gađanja od strane više udruga i drugih ovlaštenih organizacija.
Takav model omogućio bi racionalnije korištenje postojećih lokacija, smanjenje troškova i veću dostupnost sigurnih mjesta za vježbanje.
Uvjeti zajedničkog korištenja trebali bi uključivati:
• pisani ugovor ili drugi odgovarajući pravni temelj korištenja;
• imenovanje odgovorne osobe;
• vođenje evidencije korisnika i aktivnosti;
• poštivanje sigurnosnih pravila;
• jasno definiranu odgovornost organizatora i korisnika.
4. Razmjerni troškovi i administrativni postupci
Osnivanje i održavanje mjesta za vježbe gađanja može predstavljati značajno financijsko opterećenje.
U praksi troškovi mogu uključivati zemljane i građevinske radove, mjerenje buke, zaštitu od požara, stručne procjene, izradu dokumentacije i ponavljajuće postupke odobravanja.
HSAS je u svojim inicijativama ukazivao na primjere troškova pripreme lokacije od približno 10.000 eura, mjerenja buke od približno 500 eura i dodatnih troškova potrebne opreme i dokumentacije.
Ovi iznosi predstavljaju primjere iz prakse, a ne službeni prosjek troškova na razini Republike Hrvatske.
HSAS predlaže analizu mogućnosti smanjenja nepotrebnih ponavljajućih troškova, bez odstupanja od obveznih sigurnosnih standarda.
________________________________________
XIV. IZMJENE PRAVILNIKA O CIVILNIM STRELIŠTIMA I DRUGIM MJESTIMA ODREĐENIM ZA VJEŽBE GAĐANJA
HSAS predlaže izmjenu i dopunu Pravilnika o civilnim strelištima i drugim mjestima određenim za vježbe gađanja te prostorima za ispitivanje oružja i streljiva („Narodne novine“, broj 86/21).
1. Prirodne sigurnosne zapreke i konfiguracija terena
Članak 27. Pravilnika već predviđa mogućnost korištenja prirodnih sigurnosnih uzvisina te uzvisina nastalih građevinskim, rudarskim ili sličnim radovima, uključujući etaže kamenoloma.
HSAS smatra da postojeće rješenje treba dodatno razraditi i učiniti fleksibilnijim.
Potrebno je omogućiti da se kod svake lokacije, na temelju stručne procjene, uzmu u obzir:
• prirodna konfiguracija terena;
• postojeće uzvisine, nasipi i udoline;
• etaže kamenoloma i drugih lokacija nastalih rudarskim ili građevinskim radovima;
• postojeće prirodne i umjetne bočne zaštite;
• karakteristike tla i mogućnost odbijanja projektila;
• stvarna udaljenost i položaj okolnih građevina i prometnica;
• mogućnost fizičkog i organizacijskog osiguranja prostora.
Ne traži se automatsko odobravanje lokacija samo zato što imaju prirodnu uzvisinu, nego mogućnost stručnog vrednovanja svakog konkretnog prostora.
2. Različiti modeli zaštite
HSAS predlaže da Pravilnik omogući korištenje alternativnih tehničkih rješenja kada stručna procjena potvrdi da se njima postiže jednaka ili viša razina sigurnosti.
Tehnički zahtjevi moraju biti povezani sa stvarnim rizikom, vrstom oružja, smjerom gađanja, konfiguracijom terena i načinom korištenja prostora.
3. Privremena i povremena mjesta za vježbe gađanja
Potrebno je razmotriti dodatno uređenje mogućnosti privremenog i povremenog korištenja lokacija za organizirane aktivnosti, uz prethodno odobrenje i jasno definirane uvjete.
Takva mogućnost ne smije značiti nekontrolirano korištenje prostora, nego pravno uređenu i nadziranu aktivnost.
4. Odgovorne osobe i sigurnosni nadzor
HSAS podržava obvezu prisutnosti odgovorne osobe i vođenje evidencije o izvođenju gađanja.
Međutim, potrebno je dodatno razmotriti uvjete osposobljenosti i mogućnosti organiziranja sigurnosnog nadzora u različitim vrstama streljačkih disciplina.
Propisi trebaju omogućiti da odgovorne osobe budu stručno osposobljene i priznate prema jasnim kriterijima, uz obvezu redovitog usavršavanja i odgovornosti za provedbu sigurnosnih pravila. Ne može odgovorna osoba za npr. akciono streljaštvo biti osoba koja je završila školovanje samo po programu klasičnog streljaštva jer su to različite discipline.
5. Razlikovanje civilnih strelišta i drugih mjesta za vježbe gađanja
Potrebno je jasnije urediti razliku između:
• civilnih strelišta;
• drugih mjesta za vježbe gađanja;
• privremenih lokacija za organizirane aktivnosti;
• prostora za ispitivanje oružja i streljiva.
Za svaku kategoriju treba propisati odgovarajuće tehničke i organizacijske uvjete, bez nepotrebnog nametanja jednakih zahtjeva prostorima koji imaju različitu namjenu i razinu rizika.
________________________________________
XV. SIGURNOST, ODGOVORNOST I JAVNI INTERES
HSAS naglašava da su sigurnost ljudi, životinja i imovine najvažniji kriteriji za svaku streljačku aktivnost.
Sve predložene izmjene moraju zadržati:
• obvezno poštivanje zakonskih uvjeta za posjedovanje i uporabu oružja;
• stručnu i odgovornu osobu za provođenje aktivnosti;
• sprječavanje pristupa neovlaštenim osobama;
• mjere prve pomoći;
• mogućnost nadzora i ukidanja odobrenja ako uvjeti prestanu biti ispunjeni.
HSAS smatra da se sigurnost ne postiže isključivo povećanjem administrativnih zahtjeva, nego kombinacijom kvalitetnih tehničkih rješenja, stručnih osoba, odgovornog ponašanja i učinkovitog nadzora.
Dostupnost zakonitih i nadziranih mjesta za vježbe gađanja također je važan element sigurnosti jer omogućuje građanima da svoje aktivnosti provode na za to određenim i odobrenim lokacijama.
________________________________________
XVI. DUGOROČNO UREĐENJE PRAVA NA OSOBNU SIGURNOST I SAMOOBRANU
HSAS predlaže da se u dugoročnom razvoju zakonodavstva otvori stručna i javna rasprava o pravnom položaju prava građana na osobnu sigurnost i samoobranu.
Ustavni poredak Republike Hrvatske štiti život, tjelesni integritet, osobnu slobodu i sigurnost građana.
Potrebno je razmotriti kako se pravo na osobnu sigurnost i samoobranu, u granicama zakona, može jasnije povezati s propisima koji uređuju posjedovanje oružja.
HSAS ne predlaže nekontrolirano pravo na oružje niti preuzimanje pravnih rješenja drugih država bez prilagodbe hrvatskom ustavnom i pravnom sustavu.
Predlaže se stručna analiza mogućnosti jasnijeg uređenja odnosa između prava na samoobranu, zakonskih uvjeta za posjedovanje oružja, odgovornosti građana i ovlasti države u zaštiti javne sigurnosti.
________________________________________
XVII. ZAHTJEVI HSAS-a – SAŽETAK PRIJEDLOGA
Na temelju svega navedenog HSAS predlaže nadležnim tijelima da:
1. U zakonodavstvo uvedu jasno razlikovanje civilnog, amaterskog i rekreativnog streljaštva od natjecateljskog i vrhunskog sporta.
2. Omoguće odgovarajuće pravno priznavanje registriranih organizacija civilnog i rekreativnog streljaštva.
3. Preispitaju članak 17. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana radi jasnijeg i ravnopravnijeg uređenja potvrda o aktivnom bavljenju streljaštvom.
4. Ujednače kriterije za priznavanje različitih streljačkih disciplina.
5. Provedu analizu primjene članka 7. u odnosu na europske propise i moguće dopuštene iznimke.
6. Preciznije urede kriterije iz članaka 12. i 19. za nabavu oružja radi osobne sigurnosti.
7. Razmotre jasnije uređenje Europske oružne propusnice u članku 25.
8. Preciziraju pravila unošenja oružja u određene prostore iz članka 29.
9. Preispitaju praktičnu primjenu pravila čuvanja oružja iz članka 33.
10. Razmotre mogućnost sigurnog privremenog čuvanja oružja u slučaju smrti vlasnika, u okviru članka 40.
11. Preispitaju razmjernost mjera oduzimanja iz članka 46.
12. Analiziraju mogućnosti modernizacije pravila o prekograničnom prijenosu oružja i streljiva iz članka 60.
13. Izmijene članak 78.d tako da se odobrenja za druga mjesta za vježbe gađanja izdaju na najmanje pet godina.
14. Omoguće pojednostavljeni postupak produljenja odobrenja ako se uvjeti na lokaciji nisu promijenili.
15. Izmijene članak 78.e i prošire krug podnositelja zahtjeva na druge pravne osobe i obrtnike koji ispunjavaju sve propisane uvjete.
16. Omoguće zajedničko korištenje odobrenih mjesta za vježbe gađanja od strane više organizacija.
17. Dodatno razrade primjenu prirodnih i umjetnih sigurnosnih zapreka te omoguće stručnu procjenu alternativnih tehničkih rješenja.
18. Provedu analizu razloga zbog kojih je, prema evidencijama MUP-a od 21. listopada 2026., u Republici Hrvatskoj evidentirano samo šest drugih mjesta za vježbe gađanja.
________________________________________
XVIII. ZAHTJEV ZA OSNIVANJE RADNE SKUPINE I UKLJUČIVANJE HSAS-a
S obzirom na širinu i važnost predloženih izmjena, HSAS predlaže osnivanje međuresorne stručne radne skupine koja bi obuhvatila predstavnike:
• Ministarstva unutarnjih poslova;
• Ministarstva turizma i sporta;
• Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine;
• drugih nadležnih državnih tijela;
• stručnjaka za sigurnost, pravo i tehničke uvjete streljačkih objekata;
• relevantnih streljačkih organizacija, uključujući HSAS.
HSAS je spreman sudjelovati u radu takve skupine, dostaviti dodatnu dokumentaciju, prijedloge zakonskih formulacija i praktična iskustva svojih klubova i članova.
Smatramo da se kvalitetan propis ne može donijeti bez uključivanja organizacija koje neposredno provode streljačke aktivnosti i poznaju stvarne uvjete na terenu.
________________________________________
XIX. ZAHTJEV ZA PISANIM OČITOVANJEM I ODGOVOROM
Molimo da nadležna tijela ovu inicijativu razmotre u okviru svojih zakonskih ovlasti te da HSAS-u dostave pisano očitovanje o svakom od glavnih područja predloženih izmjena.
Posebno tražimo odgovor na sljedeća pitanja:
1. Hoće li nadležna tijela pokrenuti postupak analize i izmjene Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana?
2. Hoće li se razmotriti izmjena članka 17. radi jasnijeg uređenja položaja organizacija civilnog i rekreativnog streljaštva?
3. Hoće li se pokrenuti izmjena članaka 78.d i 78.e Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja?
4. Hoće li se razmotriti produljenje odobrenja za druga mjesta za vježbe gađanja na pet godina?
5. Hoće li se omogućiti podnošenje zahtjeva i drugim pravnim osobama te obrtnicima koji ispunjavaju propisane sigurnosne uvjete?
6. Hoće li se provesti analiza podatka MUP-a o samo šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja?
7. Postoji li analiza broja odbijenih zahtjeva, razloga odbijanja i troškova postupaka odobravanja?
8. Hoće li HSAS biti uključen u radnu skupinu za pripremu izmjena propisa?
Molimo da se odgovori dostave u pisanom obliku, uz navođenje pravne osnove, nadležnog tijela i planiranih daljnjih aktivnosti.
Ako pojedino tijelo nije nadležno za određeno pitanje, molimo da navede nadležno tijelo kojem je pitanje potrebno uputiti, odnosno da inicijativu proslijedi u okviru svojih zakonskih ovlasti.
Ovaj zahtjev za očitovanjem predstavlja sastavni dio zakonodavne inicijative. Ako HSAS zatraži i pristup postojećim dokumentima ili informacijama, takav će se zahtjev podnijeti odnosno razmotriti zasebno u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
________________________________________
XX. ZAKLJUČAK
Hrvatski savez akcionog streljaštva smatra da je došlo vrijeme za sustavno i cjelovito preispitivanje zakonodavstva koje uređuje civilno, amatersko, rekreativno i sportsko streljaštvo u Republici Hrvatskoj.
Postojeći propisi moraju štititi javnu sigurnost, ali istodobno moraju omogućiti građanima zakonito bavljenje streljačkim aktivnostima.
Službeni podatak MUP-a od 21. listopada 2026. o samo šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja dodatno ukazuje na potrebu za analizom učinkovitosti postojećeg sustava.
Neprihvatljivo je da se zbog nepotrebno dugih i skupih administrativnih postupaka, kratkog trajanja odobrenja i ograničenog kruga mogućih podnositelja zahtjeva otežava razvoj zakonite i nadzirane infrastrukture.
HSAS ne traži povlašten položaj, izuzeće od zakona niti smanjenje sigurnosnih standarda.
Tražimo jasne, jednake, predvidljive i razmjerne propise koji će omogućiti:
• sigurnije i dostupnije uvjete za vježbanje;
• pravnu sigurnost građana i organizacija;
• ravnopravno vrednovanje različitih streljačkih disciplina;
• odgovorno djelovanje registriranih udruga i drugih ovlaštenih organizacija;
• razvoj civilnog i rekreativnog streljaštva.
Sigurnost i dostupnost zakonitog streljaštva nisu suprotstavljeni ciljevi. Oni moraju biti sastavni dijelovi istog pravnog sustava.
HSAS je spreman aktivno sudjelovati u izradi kvalitetnijih zakonskih i pod zakonskih rješenja te očekuje da nadležna tijela ovu inicijativu razmotre sadržajno, stručno i odgovorno.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK
Edgar Franjul
PRILOZI
1. Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova – Inspekcije civilne zaštite od 21. listopada 2026. godine, s podatkom o šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja.
2. Ranije podnesena inicijativa HSAS-a, na koju nije odgovoreno do 18. Studenoga 2026.
HRVATSKI SAVEZ AKCIONOG STRELJAŠTVA
Boškovićev uspon 12, Pula, 52100, GSM +385 99 22 357 45; OIB: 19649964905;
Broj: 63/2026.
Pula, 18. studenoga 2026.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
kabinet@mup.hr
Ministarstvu turizma i sporta
sport@mints.hr
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
episarnica@mpgi.hr
Vlada Republike Hrvatske
gradjani@vlada.hr
Predmet: INICIJATIVA ZA SUSTAVNU REFORMU ZAKONODAVSTVA O CIVILNOM, REKREATIVNOM I SPORTSKOM STRELJAŠTVU U REPUBLICI HRVATSKOJ
– Prijedlog izmjena Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja i pripadajućih pod zakonskih propisa –
Podnositelj: Hrvatski savez akcionog streljaštva (HSAS)
________________________________________
I. UVOD I RAZLOZI PODNOŠENJA INICIJATIVE
Hrvatski savez akcionog streljaštva (u daljnjem tekstu: HSAS) podnosi ovu inicijativu radi sustavnog preispitivanja i modernizacije zakonskog i pod zakonskog okvira kojim se uređuju nabava, posjedovanje i uporaba oružja građana, civilno i rekreativno streljaštvo, organizacija streljačkih aktivnosti te uvjeti za osnivanje, odobravanje i korištenje civilnih strelišta i drugih mjesta za vježbe gađanja.
HSAS je krovna udruga koja okuplja klubove i članove zainteresirane za civilno, amatersko, rekreativno i sportsko streljaštvo. Savez okuplja 17 klubova i preko 950 članova te djeluje na području Republike Hrvatske.
U okviru svojih aktivnosti HSAS promiče odgovorno i zakonito posjedovanje i korištenje oružja, edukaciju, pravilno rukovanje, sigurnost, disciplinu i razvoj streljačkih vještina.
Među disciplinama i aktivnostima koje okupljaju članove nalaze se:
• Action Shooting – IASC
• Defensive Shooting – IDPA
• Steel Challenge
• Cowboy Action Shooting
• Long Range Shooting
• Tactical Shooting
• PPC i druge odgovarajuće streljačke discipline.
HSAS posebno ističe da civilno i rekreativno streljaštvo ne mora nužno biti povezano s profesionalnim sportom, vrhunskim natjecateljskim rezultatima ili sudjelovanjem u sustavu međunarodnih i nacionalnih natjecanja.
Velik broj građana bavi se streljaštvom radi osobnog razvoja, rekreacije, usavršavanja vještina, druženja, edukacije i sigurnog upoznavanja s pravilnom uporabom oružja.
Takve aktivnosti ne smiju biti administrativno zanemarene niti stavljene u nepovoljan položaj samo zato što se ne uklapaju u postojeću nomenklaturu natjecateljskog sporta.
Temeljno stajalište HSAS-a jest da sigurnost mora biti apsolutni prioritet, ali propisi moraju biti jasni, razmjerni, predvidljivi i praktično provedivi.
Cilj ove inicijative nije smanjivanje sigurnosnih standarda, nego uklanjanje nepotrebnih administrativnih prepreka, pravnih nejasnoća i nerazmjernih ograničenja koja otežavaju zakonito i sigurno bavljenje streljaštvom.
________________________________________
II. SLUŽBENI PODATAK MUP-a – SAMO ŠEST EVIDENTIRANIH DRUGIH MJESTA ZA VJEŽBE GAĐANJA
Posebnu važnost ovoj inicijativi daje službeni odgovor Ministarstva unutarnjih poslova, Inspekcije civilne zaštite, od 21. listopada 2026. godine, dostavljen na upit HSAS-a o broju civilnih strelišta i drugih mjesta određenih za vježbe gađanja.
U navedenom odgovoru MUP izričito navodi:
„Prema evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova, na području Republike Hrvatske evidentirano je 6 drugih mjesta za vježbe gađanja, koja su izdana sukladno Pravilniku o civilnim strelištima i drugim mjestima određenim za vježbe gađanja te prostorima za ispitivanje oružja i streljiva.“
Ovaj podatak predstavlja važan službeni pokazatelj učinka postojećeg regulatornog sustava.
HSAS naglašava da se navedeni broj odnosi na druga mjesta za vježbe gađanja, a ne na ukupan broj svih civilnih strelišta u Republici Hrvatskoj.
Međutim, činjenica da su u evidencijama MUP-a navedena samo šest odobrenih mjesta za vježbe gađanja opravdava ozbiljno preispitivanje postojećih zakonskih i administrativnih rješenja.
U istom odgovoru MUP potvrđuje da:
• se odobrenje za drugo mjesto za vježbe gađanja izdaje na rok do najduže jedne godine;
• zahtjev za izdavanje odobrenja može podnijeti udruga čija je djelatnost vezana uz uporabu oružja;
• su takva mjesta vezana uz potrebe i aktivnosti udruge;
• vježbe gađanja mogu obavljati članovi udruge koji posjeduju odgovarajući oružni list za oružje kojim se izvode vježbe.
HSAS smatra da takav model stvara nepotrebna ograničenja razvoja infrastrukture za civilno i rekreativno streljaštvo.
Posebno je problematično što se odobrenje izdaje na razdoblje do najviše jedne godine, bez obzira na to jesu li se prostorni, tehnički i sigurnosni uvjeti na lokaciji promijenili.
Ako se lokacija nije promijenila i ako i dalje ispunjava sve propisane sigurnosne uvjete, nije razmjerno zahtijevati da se cjelokupan postupak odobravanja ponavlja svake godine.
Također smatramo da ne postoji opravdan razlog da se mogućnost podnošenja zahtjeva ograničava isključivo na udruge, ako i druge pravne osobe ili obrtnici mogu dokazati pravo korištenja zemljišta, osigurati odgovornu osobu i ispuniti sve tehničke i sigurnosne uvjete.
Šest evidentiranih mjesta za vježbe gađanja nije razlog za smanjenje sigurnosnih standarda. To je razlog za analizu zašto postojeći sustav ne omogućuje veću dostupnost zakonitih i nadziranih lokacija.
Stoga HSAS predlaže da nadležna tijela provedu analizu učinaka postojećeg sustava, uključujući broj podnesenih i odbijenih zahtjeva, razloge odbijanja, broj obnovljenih i ukinutih odobrenja te ukupne administrativne i financijske troškove postupaka.
________________________________________
III. PRIZNAVANJE CIVILNOG, AMATERSKOG I REKREATIVNOG STRELJAŠTVA
Postojeći pravni i institucionalni okvir u velikoj se mjeri oslanja na pojam sportskog streljaštva i postojeću organizaciju natjecateljskog sporta.
Pojam "moralna načela olimpizma" formalno je definiran u temeljnom dokumentu Međunarodnog olimpijskog odbora – Olimpijskoj povelji. Prema tekstu, olimpizam je filozofija koja spaja sport s kulturom i obrazovanjem, s ključnim ciljem stavljanja sporta u službu harmonijskog razvoja čovječanstva i promicanja miroljubivog društva koje štiti ljudsko dostojanstvo.
Međutim, u praksi postoji značajan broj građana koji se bave streljaštvom bez ambicije profesionalnog ili vrhunskog natjecanja.
Takve osobe sudjeluju u organiziranim aktivnostima klubova, treninzima, edukaciji, rekreativnom gađanju i provjerama vlastitih vještina.
Riječ sport dolazi od staro francuske riječi desport, što doslovno znači razonoda, zabava, odmor od teškog rada, rekreacija i igra. Sport u svojoj srži predstavlja svaku ljudsku aktivnost koja se temelji na jasnim i fer pravilima, fizičkom i mentalnom naporu, disciplini, vještini te natjecateljskom duhu, s ciljem unaprjeđenja zdravlja, mentalnih, motoričkih sposobnosti i ili druženja.
Birokrat u uredu misli da sport postaje sportom tek onda kada on na dokument stavi svoj pečat, dodijeli mu šifru u "nomenklaturi" i odobri mu proračunska sredstva. To je potpuni promašaj.
Tisuće ljudi u Europi koji trče kroz blato i pucaju na Brutality turnirima bave se vrhunskim sportom. Oni ulažu mjesece fizičkih treninga, troše svoj novac, imaju stroga sigurnosna pravila i natječu se pod visokim pulsom na fer i sportski način.
Tvrditi da to "nije sport" samo zato što neka birokratska institucija u Zagrebu to nije uvrstila u svoj popis, jednako je tvrdnji da se loptom može igrati samo i isključivo nogomet. Nomenklatura je samo administrativni kavez za raspodjelu moći i članarina, a stvarnost na terenu je stvarni sport.
Ako su "etička i moralna načela olimpizma" jedini kriterij za sport, kako su kroz povijest službeno priznati olimpijski sportovi bili (ili jesu) disciplina poput golubarenja ili discipline koje izravno simuliraju nasilje i neutralizaciju protivnika (boks, mačevanje, judo, taekwondo)?
Zašto je simulacija tučnjave (boks) u dresu moralna, a simulacija kretanja s puškom u taktičkim hlačama na Brutalityju nemoralna?
Birokracija se užasava civilnog posjedovanja i rukovanja poluautomatskim oružjem (poput platforme AR-15), pa to proglašava "nemoralnim" kako bi opravdala monopol i zabrane.
HSAS smatra da zakonodavstvo treba jasno razlikovati:
1. Natjecateljsko i vrhunsko sportsko streljaštvo – organizirano prema pravilima nacionalnih i međunarodnih sportskih sustava.
2. Amatersko streljaštvo – organizirano bavljenje streljačkim aktivnostima bez profesionalnog statusa i bez nužnog sudjelovanja u sustavu vrhunskog sporta.
3. Civilno i rekreativno streljaštvo – zakonito i organizirano bavljenje streljačkim aktivnostima radi rekreacije, edukacije, razvoja vještina i odgovornog rukovanja oružjem.
Ove kategorije ne moraju biti međusobno isključive, ali njihovo razlikovanje važno je za pravilno uređenje prava, obveza i dokazivanja aktivnosti građana.
HSAS predlaže da se u odgovarajuće zakonske i pod zakonske propise uvede jasno određenje civilnog i rekreativnog streljaštva, uz definiranje uvjeta koje organizacije moraju ispunjavati.
Takvo priznanje ne bi značilo automatsko stjecanje prava na nabavu ili nošenje oružja. Svi zakonski uvjeti za posjedovanje oružja, zdravstvena sposobnost, sigurnosne provjere i ostale obveze ostali bi na snazi.
1. Jednak tretman različitih streljačkih disciplina
Streljačke discipline treba vrednovati prema stvarnim kriterijima sigurnosti, pravilima, organizaciji, stručnosti voditelja i odgovornosti sudionika.
Sama činjenica da pojedina disciplina koristi dinamične oblike kretanja, različite vrste odjeće ili opreme, više položaja gađanja ili drukčiju natjecateljsku strukturu ne može biti razlog za njezino automatsko isključivanje iz civilnog ili sportskog streljaštva.
Biathlon, povijesne vojne discipline, dinamično streljaštvo i druge discipline imaju različite povijesne i tehničke karakteristike. Njihova sigurnost i sportska vrijednost moraju se procjenjivati na temelju objektivnih kriterija, a ne vanjskog dojma ili naziva discipline.
Primjer biatlona i povijesni razvoj streljačkih disciplina
Međunarodna biatlonska unija navodi da povijesni korijeni biatlona sežu u vojne aktivnosti nordijskih zemalja.
Već 1767. godine zabilježeno je natjecanje vojnih skijaških postrojbi koje su štitile švedsko-norvešku granicu.
Na Zimskim olimpijskim igrama u Chamonixu 1924. godine održana je disciplina Military Patrol, odnosno vojna patrola, u kojoj su četveročlane ekipe prelazile skijašku stazu s vojnom opremom i puškama te gađale mete.
Ta disciplina bila je prethodnica modernog biatlona.
Ovaj povijesni primjer HSAS ne navodi radi osporavanja biatlona, nego radi ukazivanja na činjenicu da se sportska disciplina ne može ocjenjivati isključivo prema povijesnom podrijetlu, opremi ili vizualnom dojmu.
Jednakost kriterija za dinamične discipline
Biatlon kombinira intenzivan aerobni napor, kretanje na skijama, kontrolu disanja, smirivanje tijela i precizno gađanje.
Dinamične discipline streljaštva također kombiniraju fizički napor, koncentraciju, koordinaciju, kontrolu disanja i preciznost gađanja.
Kod pojedinih oblika dinamičnog streljaštva natjecatelj se kreće između unaprijed određenih streljačkih pozicija i rješava sportske zadatke prema pravilima discipline.
HSAS smatra da se takve discipline moraju vrednovati prema objektivnim kriterijima:
• sigurnosti;
• pravilima natjecanja;
• stručnoj organizaciji;
• fizičkim i tehničkim zahtjevima;
• nadzoru i odgovornosti;
• poštovanju zakona.
Odjeća, boja opreme, sportski rekviziti ili vizualni dojam ne mogu sami po sebi biti dokaz nemoralnosti ili nesportskog karaktera discipline.
Olimpijska načela i kodeks odijevanja
Olimpijska povelja, kao temeljni dokument Međunarodnog olimpijskog odbora, definira olimpizam kao filozofiju koja povezuje tjelesne, voljne i mentalne sposobnosti te sport s kulturom i obrazovanjem.
Među ciljevima olimpizma navodi se skladan razvoj čovjeka, promicanje miroljubivog društva i očuvanje ljudskog dostojanstva.
ISSF ima svoja pravila odijevanja, kao i IPSC, uključujući zabranu maskirne odjeće i odjeće koja ne odgovara propisanom sportskom izgledu.
HSAS smatra da su pravila odijevanja legitimna kada služe prepoznatljivosti sporta, jednakim uvjetima natjecanja i organizaciji natjecanja.
Međutim, takva pravila ne predstavljaju dokaz da je disciplina koja koristi drugačiju odjeću ili opremu manje sportska ili manje etična.
Ako je vizualna prepoznatljivost važna za predstavljanje streljaštva kao civilnog sporta, ništa ne priječi organizatore dinamičnih disciplina da uvedu vlastite sportske kodekse odijevanja, uključujući jedinstvene klupske ili natjecateljske majice, što se i čini u svakom pojedinom klubu.
HSAS traži da se sportski karakter discipline procjenjuje prema sadržaju, pravilima i sigurnosti, a ne prema estetskim predrasudama.
HSAS predlaže da nadležna tijela u suradnji sa stručnim organizacijama izrade objektivne kriterije za prepoznavanje i vrednovanje streljačkih disciplina.
2. Neovisnost civilnog i rekreativnog statusa od natjecateljske kategorizacije
Članstvo u organizaciji koja se bavi civilnim ili rekreativnim streljaštvom ne smije samo po sebi biti razlog za nepovoljniji tretman građanina koji ispunjava sve zakonske uvjete za posjedovanje oružja.
HSAS predlaže uvođenje zasebne kategorije:
CIVILNA REKREACIJA I AMATERSKO STRELJAŠTVO
Cilj je jasno razlikovanje sportskog natjecateljskog streljaštva od rekreativnog bavljenja streljaštvom.
Građanin koji ispunjava opće i posebne zakonske uvjete trebao bi imati mogućnost zakonitog rekreativnog treniranja u registriranom klubu ili na odobrenom strelištu, bez obveze sudjelovanja u službenim ligama, prvenstvima i natjecanjima.
Predlažemo:
1. priznavanje članstva u zakonito registriranoj udruzi koja se bavi streljaštvom kao relevantne osnove za rekreativno bavljenje streljaštvom;
2. priznavanje redovitog treniranja na odobrenim strelištima;
3. mogućnost izdavanja potvrda o aktivnom rekreativnom bavljenju streljaštvom od strane ovlaštenih udruga;
4. jasno razdvajanje rekreativne aktivnosti od natjecateljskog statusa;
5. zabranu neopravdanog uvjetovanja prava građana članstvom u jednoj određenoj nacionalnoj organizaciji;
6. osiguravanje jednakog pristupa svim udrugama koje ispunjavaju propisane uvjete.
Financijska i geografska dostupnost
Uvjetovati pravo građanina na zakonito posjedovanje oružja stalnim odlascima na natjecanja izvan matične regije može dovesti do diskriminacije građana koji zbog financijskih, obiteljskih, zdravstvenih ili geografskih razloga ne mogu sudjelovati na takvim natjecanjima.
Građanin koji vlastitim sredstvima financira opremu, streljivo, članarinu i redovito treniranje ne bi smio biti stavljen u nepovoljniji položaj samo zato što ne sudjeluje u natjecateljskom sustavu.
Država mora razlikovati neaktivnost od zakonite rekreativne aktivnosti.
POTVRDE I ADMINISTRATIVNA NEOVISNOST GRAĐANA
HSAS traži preispitivanje sustava u kojem ostvarivanje prava građana na nabavu i posjedovanje oružja ovisi o potvrdi pojedine krovne sportske organizacije.
Ako država zahtijeva dokaz o sportskom ili rekreativnom bavljenju određenom aktivnošću, mora omogućiti da takav dokaz izdaju sve organizacije koje ispunjavaju unaprijed propisane objektivne uvjete.
Potvrda ne bi smjela biti instrument monopola ili neproporcionalnog financijskog opterećenja.
Tražimo ukidanje administrativne ucjene u kojoj pravo građanina na oružje ovisi o plaćanju potvrda krovnim savezima i prisilnom administriranju.
Argument: Onog trenutka kada građanin prođe državne filtre, dokaže da je zdrav, normalan i nekažnjavan, državni posao provjere sigurnosti je završen. Potpuni je apsurd da nakon svih MUP-ovih provjera pravo na posjedovanje i dalje ovisi o tome jeste li nekoj krovnoj organizaciji u Zagrebu platili 40 eura za komad papira da se natječete i jeste li formalno ispunili kvotu odlazaka na turnire.
Predlažemo:
• priznavanje potvrda registriranih udruga koje zadovoljavaju zakonske uvjete;
• jasno definiranje sadržaja potvrde;
• besplatno ili razmjerno troškovima izdavanje potvrda;
• jednaka pravila za sve saveze i klubove;
• zabranu proizvoljnog odbijanja potvrda;
• mogućnost provjere autentičnosti i aktivnosti udruge putem službene evidencije.
HSAS naglašava da svojim članovima potvrde izdaje bez naplate.
Država treba provjeravati ispunjava li građanin zakonske uvjete, a ne stvarati ovisnost o administrativnoj odluci organizacije koja nije nadležno državno tijelo.
Potrebno je razmotriti zakonski model u kojem se aktivnost građanina može dokazivati potvrdom registrirane organizacije koja vodi urednu evidenciju članova, treninga i aktivnosti te osigurava odgovorno provođenje streljačkih programa.
________________________________________
IV. IZMJENA ČLANKA 17. ZAKONA O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA
Članak 17. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana uređuje dokazivanje posebnog uvjeta raspolaganja tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i poznavanja propisa koji se odnose na posjedovanje oružja.
Za oružje koje se nabavlja radi bavljenja sportskim streljaštvom propisana je potvrda krovne organizacije koja vodi evidenciju svojih članova, izdana članu sportske streljačke organizacije ili kluba koji se aktivno bavi ili natječe u streljaštvu.
HSAS smatra da je potrebno preciznije urediti pojam organizacije koja može izdavati takve potvrde te spriječiti da ostvarivanje prava građana ovisi isključivo o pripadnosti jednoj institucionalnoj ili natjecateljskoj strukturi.
Prijedlog HSAS-a
Predlaže se razmotriti izmjenu članka 17. na način da se, uz postojeće sportske streljačke organizacije, prizna i potvrda registrirane organizacije civilnog, amaterskog ili rekreativnog streljaštva koja:
• ima registriranu djelatnost povezanu sa streljaštvom;
• vodi vjerodostojnu evidenciju svojih članova;
• provodi organizirane aktivnosti i edukaciju;
• ima uređena sigurnosna pravila i odgovorne osobe;
• može dokazati da član aktivno sudjeluje u organiziranim streljačkim aktivnostima;
• preuzima odgovornost za istinitost podataka koje izdaje.
Potvrda takve organizacije ne bi zamjenjivala ostale zakonske uvjete niti bi predstavljala automatsko pravo na nabavu oružja.
Nadležno tijelo i dalje bi provodilo sve propisane provjere.
Zahtjev za službeno očitovanje
HSAS traži da MUP jasno obrazloži:
• na temelju kojih zakonskih kriterija utvrđuje koja se organizacija smatra krovnom organizacijom za potrebe članka 17.;
• može li registrirana organizacija civilnog i rekreativnog streljaštva, koja vodi evidenciju članova i provodi organizirane aktivnosti, izdavati potvrde o aktivnom bavljenju streljaštvom;
• na temelju koje zakonske odredbe bi se takva organizacija isključivala ako ispunjava odgovarajuće uvjete;
• smatra li MUP potrebnim izmijeniti članak 17. radi jasnijeg i ravnopravnijeg uređenja položaja građana.
HSAS posebno ističe da se pravna sigurnost građana ne može temeljiti na neformalnim tumačenjima, mišljenjima ili administrativnim praksama koje nisu jasno i predvidljivo utemeljene u zakonu.
________________________________________
V. PREISPITIVANJE ODREDBI ČLANKA 7. – KATEGORIZACIJA ORUŽJA I OGRANIČENJA
HSAS predlaže stručno i pravno preispitivanje pojedinih odredbi članka 7. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, uz obvezno usklađivanje s Direktivom (EU) 2021/555 i drugim primjenjivim propisima Europske unije.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti:
• automatskom vatrenom oružju prepravljenom u poluautomatsko;
• poluautomatskom vatrenom oružju s obzirom na kapacitet spremnika;
• ograničenjima koja se odnose na pojedine vrste spremnika;
• prigušivačima i integriranim prigušivačima;
• razlici između posjedovanja, uporabe, sportskog korištenja i drugih zakonom dopuštenih svrha.
Zahtjev: Tražimo zakonsko jamstvo da se poluautomatsko i repetirajuće oružje ne može zabraniti, ograničiti ili prebaciti u zabranjenu kategoriju na temelju njegova vizualnog izgleda, kozmetičkih dodataka ili povijesnog vojnog podrijetla platforme.
Argument: • Voditi se "vojnim izgledom" oružja je tehnička i geopolitička besmislica. Gotovo sve moderne civilne i lovačke repetirne puške sazdane su na sustavima Mauser koji su izvorno razvijeni za vojne potrebe. Nadalje, u eri modernog ratovanja u kojoj dominiraju autonomni dronovi-kamikaze, elektromagnetni topovi, napredni laseri, elektroničko ometanje i robotske borbene platforme, civilna poluautomatska puška poput AR-15 tehnološki je zastarjela – na modernom bojištu ona ima značaj jednak oružju na crni barut prije stotinu godina. Strah od civilnog posjedovanja takvog oružja je zastarjeli birokratski bauk.
Povijest nas uči da emotivne i brzoplete zabrane, poput zabrane pump-action sačmarica u Austriji 1995. godine, ne rješavaju problem kriminala već stvaraju zakonodavne apsurde u kojima se zabranjuje kozmetika, dok stvarna balistička funkcija ostaje ista.
Iskustvo Hrvatske iz kasnih 1990-ih, kada je zemlja nakon rata bila preplavljena stotinama tisuća komada neregistriranog vojnog oružja, dokazuje da sama dostupnost oružja ne stvara masovne ubojice – naše su ulice ostale među najsigurnijima u Europi jer su naši ljudi odgovorni.
Kada se pojavi luđak (koji će oružje uvijek nabaviti na crnom tržištu bez obzira na zabrane), jedini način da se minimizira broj žrtava jest omogućiti zakonski provjerenom građaninu pravo na učinkovitu samoobranu, jer policiji u prosjeku treba 5-15 minuta za reakciju, što je u uvjetima aktivnog pucača vječnost. Da ne govorimo o manjim mjstima gdje je policija udaljena 15 ili više kilometara.
Zaključak: Mi ne tražimo ukidanje sigurnosnih provjera, ali tražimo micanje birokratske ruke iz naših džepova i s naših strelišta. Oružje u rukama poštenog čovjeka je alat slobode, imovine i sporta, a država mora početi kažnjavati isključivo kriminalce, a ne uzorne građane i sportske strijelce.
HSAS predlaže preispitivanje sljedećih odredbi.
V.1. Streljivo s ekspanzijskim učinkom
Postojeća odredba obuhvaća streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak, uz zakonom propisane iznimke za lov i sportsko oružje.
Tražimo:
• preciznije zakonsko definiranje pojma ekspanzijskog učinka;
• jasno navođenje razloga i svrhe ograničenja;
• razmatranje mogućnosti uporabe takvog streljiva u svrhu radi kojeg je proizvedeno.
Nije prihvatljivo da građani i sportske organizacije moraju nagađati značenje tehničkih pojmova koji mogu imati ozbiljne pravne posljedice.
V.2. Automatsko oružje prepravljeno u poluautomatsko
Postojeća odredba svrstava u zabranjenu kategoriju automatsko vatreno oružje prepravljeno u poluautomatsko.
HSAS predlaže preispitivanje blanketne zabrane u slučajevima kada je prepravak obavljen kod ovlaštenog i stručnog subjekta, uz odgovarajuću tehničku dokumentaciju, provjeru i službenu evidenciju.
Tražimo analizu europskih rješenja i mogućnost zakonski uređenog postupka kojim bi se dokazalo da oružje nakon prepravka trajno ispunjava tehničke uvjete poluautomatskog oružja.
Samo podrijetlo konstrukcije ne bi trebalo biti jedini kriterij. Presudni moraju biti tehničke karakteristike i zakonska klasifikacija oružja.
V.3. Ograničenja kapaciteta spremnika
Postojeća odredba propisuje ograničenja za određene vrste poluautomatskog oružja sa središnjom udarnom iglom, uključujući pragove od više od 20 naboja za kratko i više od 10 naboja za dugo vatreno oružje.
HSAS traži preispitivanje opravdanosti takvih ograničenja i njihova učinka na sportsko i rekreativno streljaštvo.
Posebno ukazujemo na posljedice za discipline poluautomatskih sportskih pušaka vojničkog kalibra i pušaka pištoljskog kalibra.
Predlažemo:
• analizu mogućnosti sportskih iznimaka u skladu s Direktivom (EU) 2021/555;
• jasno uređenje uvjeta za sportske strijelce i njihove organizacije;
• razmatranje sustava posebnog odobrenja i evidencije;
• ukidanje automatskih posljedica koje nisu nužne za ostvarenje sigurnosnog cilja.
Ne tražimo zaobilaženje europskog zakonodavstva, nego korištenje mogućnosti i iznimaka koje ono dopušta.
V.4. Prigušivači pucnja
HSAS traži preispitivanje zabrane prigušivača i njihovih dijelova.
Smanjenje buke pucnja može imati značajnu ulogu u zaštiti sluha strijelaca i smanjenju utjecaja na okoliš.
Potrebno je usporediti propise država članica EU-a i razmotriti model pod kojim bi se prigušivači mogli nabavljati, registrirati i koristiti uz odgovarajuće uvjete.
Tražimo da se ova kategorija ne uređuje bez analize stvarnih sigurnosnih i zdravstvenih učinaka.
HSAS smatra da je potrebno provesti usporednu analizu hrvatskih odredbi i europskog pravnog okvira te utvrditi postoji li prostor za preciznije, razmjernije i jasnije uređenje.
Ne traži se zanemarivanje europskih ograničenja niti njihovo zaobilaženje, već dosljedna primjena svih dopuštenih iznimaka i mogućnosti koje europski propisi predviđaju.
Posebno pitanje sportskog i rekreativnog korištenja
Potrebno je utvrditi u kojoj mjeri postojeći sustav omogućuje zakonito sportsko korištenje određenih kategorija oružja, pod kojim uvjetima i uz kakve obveze organizacija i korisnika.
HSAS predlaže da se u postupku izmjena uključe stručnjaci za europsko zakonodavstvo o oružju, sigurnost i organizirano streljaštvo.
________________________________________
VI. ČLANCI 12. I 19. – KRITERIJI ZA NABAVU ORUŽJA RADI OSOBNE SIGURNOSTI
HSAS smatra da je potrebno dodatno razraditi kriterije za utvrđivanje opravdanog razloga za nabavu oružja radi osobne sigurnosti.
Članak 12. propisuje kriterije za utvrđivanje ugroženosti osobne sigurnosti, dok članak 19. uređuje postupanje nadležnog tijela i slobodnu ocjenu kod izdavanja odobrenja za nabavu oružja za osobnu sigurnost radi držanja i nošenja.
HSAS ne osporava potrebu za individualnom procjenom i sigurnosnim provjerama.
Međutim, smatra da diskrecijska ovlast mora biti praćena jasnim kriterijima, obrazloženjem i predvidljivim postupkom.
Prijedlozi
1. Preciznije definirati okolnosti koje se mogu smatrati stvarnom ili potencijalnom ugroženošću osobne sigurnosti.
2. Ujednačiti kriterije odlučivanja između nadležnih tijela.
3. Osigurati da odluka bude utemeljena na konkretnim činjenicama i okolnostima pojedinog slučaja.
4. Zahtijevati jasno obrazloženje razloga prihvaćanja ili odbijanja zahtjeva.
5. Osigurati učinkovitu mogućnost pravne zaštite i sudskog nadzora.
6. Razmotriti donošenje pod zakonskih smjernica radi ujednačavanja prakse.
Posebno tražimo preispitivanje odredbe koja predviđa odlučivanje po slobodnoj ocjeni nadležnog tijela.
HSAS smatra da diskrecijska ovlast ne smije postati prostor za neujednačenu praksu i nepredvidive odluke.
Predlažemo:
1. propisivanje jasnih kriterija odlučivanja;
2. obvezu obrazlaganja svakog odbijanja;
3. navođenje konkretnih činjenica na kojima se odluka temelji;
4. osiguravanje djelotvornog pravnog lijeka i sudske zaštite;
5. objavu anonimiziranih statističkih podataka o odobrenim i odbijenim zahtjevima.
HSAS ne tvrdi da je svaka diskrecijska ovlast sama po sebi protuustavna. Međutim, ona mora biti zakonski ograničena, predvidiva i podložna kontroli zakonitosti.
Tražimo da se ne zahtijeva nastanak teške tjelesne ozljede ili drugog nepovratnog događaja kako bi se priznala opravdanost preventivne zaštite.
Istodobno, HSAS predlaže da se zakonski jasno razdvoje sigurnosni uvjeti za osobu od procjene opravdanog razloga, uz obvezno obrazloženje odluke.
HSAS smatra da građani moraju moći razumjeti koji se kriteriji primjenjuju i na temelju kojih se činjenica odlučuje o njihovim zahtjevima.
________________________________________
VII. ČLANAK 25. – EUROPSKA ORUŽNA PROPUSNICA
HSAS predlaže preispitivanje praktične primjene članka 25. u odnosu na građane koji zakonito posjeduju oružje, ali ga koriste u više dopuštenih svrha.
Posebno je potrebno razmotriti položaj građana koji oružje posjeduju radi osobne sigurnosti, a istodobno sudjeluju u organiziranim sportskim ili rekreativnim aktivnostima.
Potrebno je utvrditi postoje li mogućnosti jasnijeg uređenja upisa oružja u Europsku oružnu propusnicu, uz poštivanje pravila Europske unije i uvjeta država kroz koje se putuje.
HSAS predlaže preispitivanje mogućnosti evidentiranja oružja koje građanin zakonito posjeduje i za osobnu sigurnost, a koristi ga i za sportsko streljaštvo.
U praksi postoje građani koji jedan pištolj koriste za više zakonitih namjena.
Ne vidimo opravdanje za nepotrebno dupliciranje oružja kada isto oružje ispunjava propisane tehničke i zakonske uvjete.
HSAS predlaže da se:
• razmotri mogućnost odgovarajućeg upisa oružja kada za to postoje zakonski uvjeti;
• jasno definiraju dokumenti kojima se dokazuje svrha putovanja;
• građanima osigura jasna informacija o pravima i ograničenjima;
• razmotri pojednostavljenje postupka produljenja i ažuriranja propusnice.
HSAS ne predlaže da Europska oružna propusnica zamijeni domaći oružni list ili da omogući putovanje protivno propisima države odredišta ili tranzita.
________________________________________
VIII. ČLANAK 29. – UNOŠENJE ORUŽJA U ODREĐENE PROSTORE
Potrebno je dodatno razjasniti primjenu odredbi koje se odnose na javno istaknute zabrane unošenja oružja u određene prostore ili prostorije.
HSAS smatra da građani moraju imati jasnu informaciju o tome:
• na temelju kojih propisa pojedini prostori mogu biti obuhvaćeni zabranom;
• tko je ovlašten postaviti takvu zabranu;
• na koji način zabrana mora biti istaknuta;
• kakve su pravne posljedice kršenja zabrane;
• kako se uređuje odnos zakonskog prava na posjedovanje oružja i prava vlasnika ili korisnika prostora.
Potrebno je osigurati pravnu jasnoću i razmjernost, uz poštivanje prava vlasništva, prava upravljanja prostorom i zakonskih ovlasti nadležnih tijela.
HSAS ne predlaže da oružni list automatski nadjačava pravila vlasnika ili zakonite korisnike prostora, već da se pravila i njihove posljedice jasno i predvidljivo urede.
HSAS smatra da je potrebno izbjeći situacije u kojima građanin ne može unaprijed znati koja se pravila primjenjuju ili se zabrana primjenjuje bez jasne pravne osnove.
Sama činjenica da građanin posjeduje valjani oružni list ne znači da ima neograničeno pravo unošenja oružja u svaki privatni ili javni prostor. Međutim, ograničenja moraju biti pravno utemeljena, jasna i razmjerna.
________________________________________
IX. ČLANAK 33. – ČUVANJE ORUŽJA I STRELJIVA
HSAS podržava obvezu sigurnog čuvanja oružja i streljiva te sprječavanja pristupa neovlaštenim osobama.
Međutim, potrebno je dodatno razmotriti praktične situacije u kojima vlasnik privremeno boravi izvan mjesta prebivališta, koristi drugi prostor ili ima opravdanu potrebu za sigurnim čuvanjem oružja izvan svojeg uobičajenog doma.
Predlaže se razmotriti:
• preciznije definiranje dopuštenih uvjeta čuvanja u drugom odgovarajućem prostoru;
• mogućnost korištenja certificiranih spremišta i sefova uz propisane sigurnosne uvjete;
• jasnije uređenje odgovornosti vlasnika i osobe koja osigurava prostor;
• razmjerno uređenje nadzora i evidencije.
Cilj nije smanjenje sigurnosti, nego uklanjanje pravnih nejasnoća i prilagodba stvarnim životnim okolnostima.
________________________________________
X. ČLANAK 40. – POSTUPANJE S ORUŽJEM U SLUČAJU SMRTI VLASNIKA
HSAS smatra da je potrebno razmotriti dodatno uređenje privremenog sigurnog čuvanja oružja nakon smrti vlasnika, do okončanja ostavinskog postupka.
Postojeće zakonsko rješenje predviđa obvezu obavještavanja nadležnog tijela i predaje oružja, kao i daljnje postupanje nasljednika.
Međutim, u praksi se mogu pojaviti situacije u kojima član obitelji ili drugi zakonom određeni nasljednik ispunjava sve sigurnosne uvjete, ali zbog trajanja ostavinskog postupka nema mogućnost zakonito i sigurno organizirati privremeno čuvanje na način koji bi bio praktičan za obitelj.
HSAS predlaže razmotriti mogućnost:
• privremenog čuvanja oružja kod punoljetnog člana obitelji koji ispunjava propisane uvjete;
• prethodnog odobrenja ili evidentiranja kod nadležnog tijela;
• obveznog sigurnog spremanja i zabrane uporabe do okončanja postupka;
• jasnog roka i načina prijave promjene okolnosti;
• zadržavanja mogućnosti predaje oružja ovlaštenom trgovcu ili nadležnom tijelu.
Svako takvo rješenje mora biti podložno prethodnoj provjeri zakonskih uvjeta i ne smije omogućiti neovlašteno raspolaganje oružjem.
________________________________________
XI. ČLANAK 46. – RAZMJERNOST MJERA ODUZIMANJA
HSAS predlaže preispitivanje razmjernosti posljedica koje nastupaju u slučajevima oduzimanja oružja i isprava o oružju, posebno u odnosu na odredbe koje se odnose na spremnike većeg kapaciteta.
Potrebno je jasno razlikovati:
• samo posjedovanje određenog spremnika;
• posjedovanje oružja koje pripada određenoj zakonskoj kategoriji;
• okolnosti u kojima je oružje i spremnik zakonito nabavljen;
• mogućnost usklađivanja posjedovanja s važećim propisima;
• težinu i prirodu konkretne povrede propisa.
HSAS predlaže razmotriti rješenja kojima bi se, u slučajevima gdje to dopušta europski i nacionalni pravni okvir, omogućilo razmjerno postupanje, uključujući rok za usklađivanje, predaju ili drugo zakonom dopušteno rješenje.
Ne predlaže se ukidanje obveznih sigurnosnih mjera, nego usklađivanje sankcija i posljedica s načelima zakonitosti, pravne sigurnosti i razmjernosti.
________________________________________
XII. ČLANAK 60. – PRENOŠENJE ORUŽJA I STRELJIVA PREKO DRŽAVNE GRANICE
HSAS predlaže preispitivanje članka 60. u dijelu koji uređuje količine lovačkog streljiva koje se mogu prenositi preko državne granice u svrhu lova.
Postojeća odredba propisuje količine od:
• do 500 komada streljiva za lovačko oružje s glatkim cijevima;
• do 100 komada streljiva za lovačko oružje s užlijebljenim cijevima.
Potrebno je analizirati opravdanost postojećih ograničenja u odnosu na suvremene potrebe, međunarodnu lovnu praksu i odgovarajuće europske propise.
HSAS također predlaže da se jasno razmotri položaj sportskih i rekreativnih strijelaca koji putuju na organizirana natjecanja, treninge i druge zakonite streljačke aktivnosti.
Predlaže se:
• analiza mogućnosti usklađivanja količina s realnim potrebama i europskim pravilima;
• jasnije razlikovanje lovačkih i sportskih putovanja;
• pojednostavljenje dokumentiranja zakonite svrhe putovanja;
• objava jasnih uputa za građane koji prenose oružje i streljivo preko granice.
________________________________________
XIII. CIVILNA STRELIŠTA I DRUGA MJESTA ZA VJEŽBE GAĐANJA – IZMJENA ČLANKA 78. I SLJEDEĆIH ODREDBI ZAKONA
Ovo je jedno od najvažnijih područja za razvoj civilnog i rekreativnog streljaštva u Republici Hrvatskoj.
HSAS smatra da postojeći sustav zahtijeva ozbiljnu modernizaciju kako bi se omogućilo osnivanje većeg broja sigurnih i nadziranih lokacija.
Službeni podatak MUP-a od 21. listopada 2026. o samo šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja dodatno potvrđuje potrebu za preispitivanjem postojećeg modela.
1. Izmjena članka 78.d – trajanje odobrenja
Važeće rješenje propisuje da se odobrenje za drugo mjesto za vježbe gađanja izdaje na rok do najduže jedne godine.
HSAS predlaže izmjenu tako da se odobrenje izdaje na rok od najmanje pet godina.
Predlaže se sljedeće načelno zakonsko rješenje:
Prijedlog novog teksta članka 78.d stavka 2.:
„Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na rok od pet godina.
Odobrenje se može produljiti na zahtjev nositelja odobrenja ako su ispunjeni propisani prostorni, tehnički i sigurnosni uvjeti.
Ako nakon izdavanja odobrenja nije došlo do promjena koje utječu na ispunjavanje propisanih uvjeta, postupak produljenja odobrenja provodi se pojednostavljeno, na temelju provjere važećih uvjeta i dostupne dokumentacije.
Ministarstvo može provesti izvanredni nadzor u svakom trenutku kada postoje razlozi za sumnju da propisani uvjeti nisu ispunjeni.“
2. Izmjena članka 78.e – proširenje kruga podnositelja zahtjeva
Važeće rješenje dopušta podnošenje zahtjeva udruzi čija je djelatnost vezana uz uporabu oružja.
HSAS smatra da je takvo ograničenje nepotrebno ako se sigurnost i odgovornost mogu osigurati kroz propisane tehničke, prostorne i organizacijske uvjete.
Zahtjev bi trebale moći podnijeti i druge pravne osobe te obrtnici koji imaju odgovarajuće pravo korištenja zemljišta ili prostora i ispunjavaju sve propisane uvjete.
Prijedlog novog teksta članka 78.e stavka 1.:
„Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 78.d ovoga Zakona može podnijeti udruga, druga pravna osoba ili obrtnik čija je registrirana djelatnost ili organizirana aktivnost povezana s uporabom oružja, odnosno koji namjerava osigurati mjesto za zakonito izvođenje vježbi gađanja, pod uvjetom da ispunjava sve propisane prostorne, tehničke, organizacijske i sigurnosne uvjete.“
Ostale stavke članka potrebno je odgovarajuće uskladiti tako da se obveze podnositelja odnose na sve kategorije podnositelja zahtjeva.
3. Zajedničko korištenje odobrenih mjesta
HSAS predlaže da se omogući zajedničko korištenje odobrenih mjesta za vježbe gađanja od strane više udruga i drugih ovlaštenih organizacija.
Takav model omogućio bi racionalnije korištenje postojećih lokacija, smanjenje troškova i veću dostupnost sigurnih mjesta za vježbanje.
Uvjeti zajedničkog korištenja trebali bi uključivati:
• pisani ugovor ili drugi odgovarajući pravni temelj korištenja;
• imenovanje odgovorne osobe;
• vođenje evidencije korisnika i aktivnosti;
• poštivanje sigurnosnih pravila;
• jasno definiranu odgovornost organizatora i korisnika.
4. Razmjerni troškovi i administrativni postupci
Osnivanje i održavanje mjesta za vježbe gađanja može predstavljati značajno financijsko opterećenje.
U praksi troškovi mogu uključivati zemljane i građevinske radove, mjerenje buke, zaštitu od požara, stručne procjene, izradu dokumentacije i ponavljajuće postupke odobravanja.
HSAS je u svojim inicijativama ukazivao na primjere troškova pripreme lokacije od približno 10.000 eura, mjerenja buke od približno 500 eura i dodatnih troškova potrebne opreme i dokumentacije.
Ovi iznosi predstavljaju primjere iz prakse, a ne službeni prosjek troškova na razini Republike Hrvatske.
HSAS predlaže analizu mogućnosti smanjenja nepotrebnih ponavljajućih troškova, bez odstupanja od obveznih sigurnosnih standarda.
________________________________________
XIV. IZMJENE PRAVILNIKA O CIVILNIM STRELIŠTIMA I DRUGIM MJESTIMA ODREĐENIM ZA VJEŽBE GAĐANJA
HSAS predlaže izmjenu i dopunu Pravilnika o civilnim strelištima i drugim mjestima određenim za vježbe gađanja te prostorima za ispitivanje oružja i streljiva („Narodne novine“, broj 86/21).
1. Prirodne sigurnosne zapreke i konfiguracija terena
Članak 27. Pravilnika već predviđa mogućnost korištenja prirodnih sigurnosnih uzvisina te uzvisina nastalih građevinskim, rudarskim ili sličnim radovima, uključujući etaže kamenoloma.
HSAS smatra da postojeće rješenje treba dodatno razraditi i učiniti fleksibilnijim.
Potrebno je omogućiti da se kod svake lokacije, na temelju stručne procjene, uzmu u obzir:
• prirodna konfiguracija terena;
• postojeće uzvisine, nasipi i udoline;
• etaže kamenoloma i drugih lokacija nastalih rudarskim ili građevinskim radovima;
• postojeće prirodne i umjetne bočne zaštite;
• karakteristike tla i mogućnost odbijanja projektila;
• stvarna udaljenost i položaj okolnih građevina i prometnica;
• mogućnost fizičkog i organizacijskog osiguranja prostora.
Ne traži se automatsko odobravanje lokacija samo zato što imaju prirodnu uzvisinu, nego mogućnost stručnog vrednovanja svakog konkretnog prostora.
2. Različiti modeli zaštite
HSAS predlaže da Pravilnik omogući korištenje alternativnih tehničkih rješenja kada stručna procjena potvrdi da se njima postiže jednaka ili viša razina sigurnosti.
Tehnički zahtjevi moraju biti povezani sa stvarnim rizikom, vrstom oružja, smjerom gađanja, konfiguracijom terena i načinom korištenja prostora.
3. Privremena i povremena mjesta za vježbe gađanja
Potrebno je razmotriti dodatno uređenje mogućnosti privremenog i povremenog korištenja lokacija za organizirane aktivnosti, uz prethodno odobrenje i jasno definirane uvjete.
Takva mogućnost ne smije značiti nekontrolirano korištenje prostora, nego pravno uređenu i nadziranu aktivnost.
4. Odgovorne osobe i sigurnosni nadzor
HSAS podržava obvezu prisutnosti odgovorne osobe i vođenje evidencije o izvođenju gađanja.
Međutim, potrebno je dodatno razmotriti uvjete osposobljenosti i mogućnosti organiziranja sigurnosnog nadzora u različitim vrstama streljačkih disciplina.
Propisi trebaju omogućiti da odgovorne osobe budu stručno osposobljene i priznate prema jasnim kriterijima, uz obvezu redovitog usavršavanja i odgovornosti za provedbu sigurnosnih pravila. Ne može odgovorna osoba za npr. akciono streljaštvo biti osoba koja je završila školovanje samo po programu klasičnog streljaštva jer su to različite discipline.
5. Razlikovanje civilnih strelišta i drugih mjesta za vježbe gađanja
Potrebno je jasnije urediti razliku između:
• civilnih strelišta;
• drugih mjesta za vježbe gađanja;
• privremenih lokacija za organizirane aktivnosti;
• prostora za ispitivanje oružja i streljiva.
Za svaku kategoriju treba propisati odgovarajuće tehničke i organizacijske uvjete, bez nepotrebnog nametanja jednakih zahtjeva prostorima koji imaju različitu namjenu i razinu rizika.
________________________________________
XV. SIGURNOST, ODGOVORNOST I JAVNI INTERES
HSAS naglašava da su sigurnost ljudi, životinja i imovine najvažniji kriteriji za svaku streljačku aktivnost.
Sve predložene izmjene moraju zadržati:
• obvezno poštivanje zakonskih uvjeta za posjedovanje i uporabu oružja;
• stručnu i odgovornu osobu za provođenje aktivnosti;
• sprječavanje pristupa neovlaštenim osobama;
• mjere prve pomoći;
• mogućnost nadzora i ukidanja odobrenja ako uvjeti prestanu biti ispunjeni.
HSAS smatra da se sigurnost ne postiže isključivo povećanjem administrativnih zahtjeva, nego kombinacijom kvalitetnih tehničkih rješenja, stručnih osoba, odgovornog ponašanja i učinkovitog nadzora.
Dostupnost zakonitih i nadziranih mjesta za vježbe gađanja također je važan element sigurnosti jer omogućuje građanima da svoje aktivnosti provode na za to određenim i odobrenim lokacijama.
________________________________________
XVI. DUGOROČNO UREĐENJE PRAVA NA OSOBNU SIGURNOST I SAMOOBRANU
HSAS predlaže da se u dugoročnom razvoju zakonodavstva otvori stručna i javna rasprava o pravnom položaju prava građana na osobnu sigurnost i samoobranu.
Ustavni poredak Republike Hrvatske štiti život, tjelesni integritet, osobnu slobodu i sigurnost građana.
Potrebno je razmotriti kako se pravo na osobnu sigurnost i samoobranu, u granicama zakona, može jasnije povezati s propisima koji uređuju posjedovanje oružja.
HSAS ne predlaže nekontrolirano pravo na oružje niti preuzimanje pravnih rješenja drugih država bez prilagodbe hrvatskom ustavnom i pravnom sustavu.
Predlaže se stručna analiza mogućnosti jasnijeg uređenja odnosa između prava na samoobranu, zakonskih uvjeta za posjedovanje oružja, odgovornosti građana i ovlasti države u zaštiti javne sigurnosti.
________________________________________
XVII. ZAHTJEVI HSAS-a – SAŽETAK PRIJEDLOGA
Na temelju svega navedenog HSAS predlaže nadležnim tijelima da:
1. U zakonodavstvo uvedu jasno razlikovanje civilnog, amaterskog i rekreativnog streljaštva od natjecateljskog i vrhunskog sporta.
2. Omoguće odgovarajuće pravno priznavanje registriranih organizacija civilnog i rekreativnog streljaštva.
3. Preispitaju članak 17. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana radi jasnijeg i ravnopravnijeg uređenja potvrda o aktivnom bavljenju streljaštvom.
4. Ujednače kriterije za priznavanje različitih streljačkih disciplina.
5. Provedu analizu primjene članka 7. u odnosu na europske propise i moguće dopuštene iznimke.
6. Preciznije urede kriterije iz članaka 12. i 19. za nabavu oružja radi osobne sigurnosti.
7. Razmotre jasnije uređenje Europske oružne propusnice u članku 25.
8. Preciziraju pravila unošenja oružja u određene prostore iz članka 29.
9. Preispitaju praktičnu primjenu pravila čuvanja oružja iz članka 33.
10. Razmotre mogućnost sigurnog privremenog čuvanja oružja u slučaju smrti vlasnika, u okviru članka 40.
11. Preispitaju razmjernost mjera oduzimanja iz članka 46.
12. Analiziraju mogućnosti modernizacije pravila o prekograničnom prijenosu oružja i streljiva iz članka 60.
13. Izmijene članak 78.d tako da se odobrenja za druga mjesta za vježbe gađanja izdaju na najmanje pet godina.
14. Omoguće pojednostavljeni postupak produljenja odobrenja ako se uvjeti na lokaciji nisu promijenili.
15. Izmijene članak 78.e i prošire krug podnositelja zahtjeva na druge pravne osobe i obrtnike koji ispunjavaju sve propisane uvjete.
16. Omoguće zajedničko korištenje odobrenih mjesta za vježbe gađanja od strane više organizacija.
17. Dodatno razrade primjenu prirodnih i umjetnih sigurnosnih zapreka te omoguće stručnu procjenu alternativnih tehničkih rješenja.
18. Provedu analizu razloga zbog kojih je, prema evidencijama MUP-a od 21. listopada 2026., u Republici Hrvatskoj evidentirano samo šest drugih mjesta za vježbe gađanja.
________________________________________
XVIII. ZAHTJEV ZA OSNIVANJE RADNE SKUPINE I UKLJUČIVANJE HSAS-a
S obzirom na širinu i važnost predloženih izmjena, HSAS predlaže osnivanje međuresorne stručne radne skupine koja bi obuhvatila predstavnike:
• Ministarstva unutarnjih poslova;
• Ministarstva turizma i sporta;
• Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine;
• drugih nadležnih državnih tijela;
• stručnjaka za sigurnost, pravo i tehničke uvjete streljačkih objekata;
• relevantnih streljačkih organizacija, uključujući HSAS.
HSAS je spreman sudjelovati u radu takve skupine, dostaviti dodatnu dokumentaciju, prijedloge zakonskih formulacija i praktična iskustva svojih klubova i članova.
Smatramo da se kvalitetan propis ne može donijeti bez uključivanja organizacija koje neposredno provode streljačke aktivnosti i poznaju stvarne uvjete na terenu.
________________________________________
XIX. ZAHTJEV ZA PISANIM OČITOVANJEM I ODGOVOROM
Molimo da nadležna tijela ovu inicijativu razmotre u okviru svojih zakonskih ovlasti te da HSAS-u dostave pisano očitovanje o svakom od glavnih područja predloženih izmjena.
Posebno tražimo odgovor na sljedeća pitanja:
1. Hoće li nadležna tijela pokrenuti postupak analize i izmjene Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana?
2. Hoće li se razmotriti izmjena članka 17. radi jasnijeg uređenja položaja organizacija civilnog i rekreativnog streljaštva?
3. Hoće li se pokrenuti izmjena članaka 78.d i 78.e Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja?
4. Hoće li se razmotriti produljenje odobrenja za druga mjesta za vježbe gađanja na pet godina?
5. Hoće li se omogućiti podnošenje zahtjeva i drugim pravnim osobama te obrtnicima koji ispunjavaju propisane sigurnosne uvjete?
6. Hoće li se provesti analiza podatka MUP-a o samo šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja?
7. Postoji li analiza broja odbijenih zahtjeva, razloga odbijanja i troškova postupaka odobravanja?
8. Hoće li HSAS biti uključen u radnu skupinu za pripremu izmjena propisa?
Molimo da se odgovori dostave u pisanom obliku, uz navođenje pravne osnove, nadležnog tijela i planiranih daljnjih aktivnosti.
Ako pojedino tijelo nije nadležno za određeno pitanje, molimo da navede nadležno tijelo kojem je pitanje potrebno uputiti, odnosno da inicijativu proslijedi u okviru svojih zakonskih ovlasti.
Ovaj zahtjev za očitovanjem predstavlja sastavni dio zakonodavne inicijative. Ako HSAS zatraži i pristup postojećim dokumentima ili informacijama, takav će se zahtjev podnijeti odnosno razmotriti zasebno u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
________________________________________
XX. ZAKLJUČAK
Hrvatski savez akcionog streljaštva smatra da je došlo vrijeme za sustavno i cjelovito preispitivanje zakonodavstva koje uređuje civilno, amatersko, rekreativno i sportsko streljaštvo u Republici Hrvatskoj.
Postojeći propisi moraju štititi javnu sigurnost, ali istodobno moraju omogućiti građanima zakonito bavljenje streljačkim aktivnostima.
Službeni podatak MUP-a od 21. listopada 2026. o samo šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja dodatno ukazuje na potrebu za analizom učinkovitosti postojećeg sustava.
Neprihvatljivo je da se zbog nepotrebno dugih i skupih administrativnih postupaka, kratkog trajanja odobrenja i ograničenog kruga mogućih podnositelja zahtjeva otežava razvoj zakonite i nadzirane infrastrukture.
HSAS ne traži povlašten položaj, izuzeće od zakona niti smanjenje sigurnosnih standarda.
Tražimo jasne, jednake, predvidljive i razmjerne propise koji će omogućiti:
• sigurnije i dostupnije uvjete za vježbanje;
• pravnu sigurnost građana i organizacija;
• ravnopravno vrednovanje različitih streljačkih disciplina;
• odgovorno djelovanje registriranih udruga i drugih ovlaštenih organizacija;
• razvoj civilnog i rekreativnog streljaštva.
Sigurnost i dostupnost zakonitog streljaštva nisu suprotstavljeni ciljevi. Oni moraju biti sastavni dijelovi istog pravnog sustava.
HSAS je spreman aktivno sudjelovati u izradi kvalitetnijih zakonskih i pod zakonskih rješenja te očekuje da nadležna tijela ovu inicijativu razmotre sadržajno, stručno i odgovorno.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK
Edgar Franjul
PRILOZI
1. Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova – Inspekcije civilne zaštite od 21. listopada 2026. godine, s podatkom o šest evidentiranih drugih mjesta za vježbe gađanja.
2. Ranije podnesena inicijativa HSAS-a, na koju nije odgovoreno do 18. Studenoga 2026.
"MOJU PROŠLOST,GOSPODINE, PREPUŠTAM TVOJOJ MILOSTI.
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."
MOJU SADAŠNJOST, TVOJOJ LJUBAVI.
A MOJU BUDUĆNOST, TVOJOJ PROVIDNOSTI."