Smrtna kazna - da ili ne?

[MaxMagnus]

Ja sam za uvođenje smrtne kazne ako je riječ o slučaju gdje je osuđenik namjerno ili nenamjerno ubio vatrenim ili hladnim oružjem (automobilske nesreće ne svrstavam pod te zločine).

Zaista je teško da će npr. čovjek koji je nedavno kalašnjikovom pred svjedocima prilikom pljačke banke ranio pa ubio policajca biti nepravedno osuđen.
Oko za oko,zub za zub...dakle život za život po najkraćem postupku,a ne kao u Americi pa da nakon presude osuđenik godinama čeka na izvršenje kazne.

Također,odmah ukinuti sav komfor naših zatvora! Prava zatvorenika???Po meni,imaju slijedeća prava :

1. pravo na "biti kuš" - šutnja je čovjekovo najveće pravo koje mu nikada ne može biti oduzeto.
2. pravo na porciju biča - kada je se god zaželi,samo neka napravi i najsitniji neposluh i lijepa hrpa udaraca mu stiže.
3. pravo na težak i naporan rad svaki dan,pa i na rođendan.
4. pravo na kruh i vodu.
5. pravo na sahranu ako osramoćena obitelj ne želi preuzeti posmrtne ostatke.
6. pravo da razmisli i ustanovi što je pogriješio te da odluči da ni tu ni nikakvu drugu nezakonitu grešku neće ponoviti.


Zaista nikad nisam čuo da je netko unazad zadnjih 20ak godina našeg sudstva nepravedno osuđen. Čuo sam samo za nepravedno oslobođene!

[EdgarFranjul]

Pogledajmo definiciju smrtne kazne:

Smrtna kazna je zakonom predviđeno usmrćivanje osobe, koja se izriče nakon što je osoba proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela. Danas, prema europskom pravnom poimanju, smrtna kazna može biti rezultat samo zakonom utvrđenog i strogo kontroliranog pravnog postupka. U pravilu se ona izriče nakon provođenja sudskog postupka koji rezultira izvršenjem smrtne presude. Postojanje smrtne kazne pretpostavlja postojanje zakona koji točno definira u kojim slučajevima i za koja kaznena djela ju je moguće izreći. U Europskoj Uniji je zabranjena tako da niti jedna članica EU nema smrtnu kaznu kao moguću presudu. EU je jedna od vodećih u svijetu koja se aktivno i snažno bori za ukidanje smrtne kazne zato što je riječ o nehumanim postupcima koje EU ne tolerira. Hrvatska je Ustavom iz 1990. godine ukinula smrtnu kaznu. Prema međunarodnom pravu smrtna kazna je zabranjena za osobe koje su u trenutku počinjenja kaznenog djela bile mlađe od osamnaest godina.

Evo i najčešćih metoda egzekucije:

Tijekom duge povijesti smrtne kazne pojavljivali su se mnogi oblici egzekucije. Razne su metode kojima se ubijaju zatvorenici, no upitno je govoriti o tome koja je vrsta egzekucije humanija. Najčešće metode su odrubljivanje glave u Saudijskoj Arabiji i Iraku, električna stolica, plinska komora i smrtonosna injekcija u SAD-u, vješanje u Egiptu, Iranu, Japanu, Pakistanu, Singapuru i drugim zemljama, strijeljanje u Bjelorusiji, Kini, Somaliji, Tajvanu, Uzbekistanu, Vijetnamu i ostalim zemljama, a u Afganistanu i Iranu žrtve kamenuju.

Do 1977. godine, samo je 16 zemalja bilo ukinulo smrtnu kaznu za sve zločine. Nakon trideset godina, broj zemalja koje ukidaju smrtnu kaznu i dalje raste, što potiče njezino potpuno ukidanje. Prema podacima organizacije Amnesty International, koja se bori za ljudska prava, 125 zemalja diljem svijeta je do sada ukinulo smrtnu kaznu.

[EdgarFranjul]

Opravdanost smrtne kazne

Kada je u pitanju smrtna kazna uvijek se javljaju mnoge polemike koje se vode s dva fronta: - onog koji zastupa provođenje smrtne kazne u ime pravde i onog koji se snažno protivi tom činu kojime se izvršava zadovoljavanje pravde. Zagovornici smrtne kazne pokušavaju opravdati njezinu primjenu raznim etičkim, pravnim i društvenim argumentima.

Nakon svih polemika mogu se izdvojiti ova četiri koja se najčešće navode:
1. pravedna osveta prema najokrutnijm zločincima,
2. nužna neposredna zaštita društva/zajednice uklanjanjem počinitelja,
3. posredno zastrašivanje mogućih budućih počinitelja kaznenih djela i
4. manji financijski trošak za zajednicu.

Osobe koje zagovaraju smrtnu kaznu smatraju da je ona jedini prihvatljivi način osvete za kazneno djelo ubojstva. Radi se o društvenoj pravdi: država treba ukloniti zlo i zaštiti društvo. Stoga u želji da se sačuva opće dobro vlast može pogubiti onoga koji je opasan za društvo. Svrha je kazne očuvanje društvenog poretka.

Pristaše smrtne kazne smatraju da najgori kriminalci, poput višestrukih ubojica, trebaju biti nasilno uklonjeni iz društva - smaknućem - nakon regularnog sudskog procesa i iscrpljenih žalbenih postupaka. No ne postoje dokazi da se u zemljama u kojima je na snazi smrtna kazna smanjila stopa kriminaliteta. Protivnici smrtne kazne smatraju da se radi o neprihvatljivo oštroj kazni koja se često ne dosuđuje na pravičan način. Zemlje koje provode smrtnu kaznu češće ju opravdavaju pragmatičnim razlozima nego etičnim. Opasnost od gubitka vlastitog života treba spriječiti potencijalne počinitelje u izvršenju težih kaznenih djela. Taj efekt zastrašivanja uspješan je samo ako se već uhvaćene počinitelje usmrti. To je jedini suguran način da se spriječe ponavljanja sličnoga zločina. Znanstvena istraživanja još uvijek ne uspijevaju naći uvjerljive dokaze o tome da smrtna kazna suzbija zločine učinkovitije nego ostale kazne tj. ne postoje dokazi da se u zemljama u kojima je na snazi smrtna kazna smanjila stopa kriminaliteta.

Protivnici smrtne kazne izlažu argumente koji opovrgavaju učinak zastrašivanja jer iskustva pokazuju da vrlo malen broj teških zločinaca racionalno i u detalje planira izvršenje svojih djela te da ne razmišljaju o mogućim posljedicama. Isto tako veliki broj ubojstava događa se u afektu, a počinitelji u takvim situacijama ne promišljaju o posljedicama svoga postupanja. Po pitanju manjeg financijskog troška za društvo također dolazi do razilaženja u mišljenjima.

Najteža moguća kazna nakon smrtne je kazna doživotnog lišenja slobode. To u pravilu znači da društvo u cjelini, a time i sami članovi obitelji žrtava snose troškove zatvaranja počinitelja. Zagovornici smrtne kazne smatraju da je smrtna kazna jeftinija te navode kako oni ne žele još i plaćati boravak ubojice u zatvoru.
Protivnici pak navode etične dvojbe po ovom pitanju jer je njihov argument da moguća ušteda novca ne smije biti razlog brisanja ljudskog života. Također navode da se smrtnom kaznom služe totalitaristički režimi kako bi se obračunali s političkim protivnicima, vjerskim i etničkim manjinama, a u demokratskim zemljama smrtna kazna služi za obračunavanje s društvenim manjinama, jer se umjesto rješavanja socijalnih problema izgrađuju zatvori, a smrtna kazna u javnome mnijenju u konačnici stvara ideju o žestokoj borbi protiv kriminala. U stvarnosti se samo opravdava kulturu smrti, pa čak i na državnoj razini.

[MaxMagnus]

Možda je off-topic,no što je tih 125 zemalja učinilo da ubojice,pedofili i silovatelji budu adekvatno kažnjene?
Osobno ne znam Drakontske zakone (ili možda Drakonske) napamet,ali znam da su bili najgadnije za zločinca što povijest pamti.
Bilo bi zanimljivo znati kakva je bila stopa kriminala pod tim zakonima,također da li je tada uopće bilo potrebe za zatvorom? Nisu iskorijenili zločin,to je nemoguće,ali možda su ga bar dosta suspregnuli?
Off-topic : Amnesty International je ustanova koju već 2 god financiram - u ponedjeljak idem u banku stopirati to jer ne zelim finacirati društvo koje se bori za prava zločinaca. To što su učinili za djecu iz Afrike svaka im čast,ali većina cifre koju dam ode na plaću pozicionara. U mojoj državi ne teku med i mlijeko,narodu nije lako,i sam sam izrabljivan i neadekvatno plaćen radnik te smatram da dok se ti problemi ne riješe,nema potrebe pomagati drugima. Što je Amnesty učinio da zločinci tako nadrljaju da si čovjek razmisli x puta prije nego prdne? Ništa. Što je učinio da ja,koji sam odslužio dug državi,dobijem dozvolu za nošenje oružja kako bih mogao štititi sebe i druge te tako ispunim prisegu? Ništa. Što mi vrijedi ta ustanova? Ništa.
E,pa neka se tih 125 zemalja brine o siromasima i zločincima svijeta,a nama i smrtna kazna i dozvola za nošenje oružja!
A ako zbog toga nećemo u EU...to samo znači da je onaj izvor vode na mom gruntu i dalje moj,i da bu kolinje svake godine. Fućka mi se sada kaj će ljudstvo koje tu ne živi misliti kakvi smo mi luđaci,pa zašto mi se ne bi fućkalo i kada stanje bude bolje...
Sva prava zatvorenika sam naveo u gornjem postu. Tako mislim jer se ne drogiram,vozim se ili sa 0 promila ili sa taksijem te ne radim nerede i zločine. Ako ja mogu tako,mogu i drugi. A ako to ne žele,red je da PATE.
Jer drugi PATE ili su MRTVI zbog njihovih prijestupa.

[MaxMagnus]

Ako se ne varam,u Americi se nakon izricanja presude može žaliti,što odugovlači boravak u zatvoru.
Za ubojstvo i pedofiliju smatram da treba uvesti smrtnu kaznu. Također treba zabraniti mogućnost žalbe na presudu i provesti presudu u roku 48 sati.
Što se tiče rezultata istraživanja,naravno da policija nema ni dovoljan broj ni adekvatno znanje ni opremu tako da ne može ni uhvatiti baš sve. Bez obzira na nju,moju imovinu najbolje branim ja! Prema tome,narod treba pomagati policiji,a ne bojati se. Tako će više zločinaca biti privedeno.
A što se tiče ovih koji govore da novac nije opravdanje za smrtnu kaznu,da mi treba bit na grbači...e pa kao porezni obveznik zahtijevam da se naš novac u ovoj situaciji ulaže u industriju i zdravstvo. Ništa više! Tko je napravio takav zločin,taj je odlučio biti neprijatelj prema jednom mom sudržavljaninu. Neprijatelj mog zemljaka je MOJ neprijatelj! Proračun kojeg punim bi trebao financirati mog,tvog (ti koji čitaš,da,da,TI) i nama dragih ljudi neprijatelja?
Dobro da nisam na vlasti...dobro za neke druge.

[EdgarFranjul]

Svugdje, a ne samo u USA se na presudu može žaliti. To je zakon i isti je gotovo svugdje u svijetu.
Žalbeni postupak osigurava mogućnost preispitivanja izrečene kazne i eventualno ispravljanje mogućih pogrešaka koje bi mogle dovesti do osude nevine osobe. Postoje žalbeni rokovi baš zato da se izbjegne nepotrebno odugovlačenje.

Britanski odvjetnik Peter Benenson objavio je 28.5.1961. godine članak “Zaboravljeni zatvorenici” u časopisu THE OBSERVER, kojim je potaknuo osnivanje Amnesty Internationala.
Danas Amnesty International ima međunarodno tajništvo u Londonu, okuplja više od milijun članova, pretplatnika i donatora u više od 140 zemalja.
Amnesty International, kao demokratski pokret, svake godine pokreće kampanje, izvještava o stanju ljudskih prava i lobira kod vlada glede određenih problema ljudskih prava.
Godine 2001. AI je pokrenuo kampanju “Učinite korak prema iskorjenjivanju mučenja, protiv mučenja i zlostavljanja žena, djece, pripadnika etničkih manjina, homoseksualnih i biseksualnih osoba te osoba promijenjena spola”.

Nisam primijetio da se AI zanimao za stradanja građana RH tijekom Domovinskog rata, kao ni za mučenja nad pripadnicima hrvatske policije, vojske i civila.

[EdgarFranjul]

Da bi pojasnili ovu temu, moramo se dotaknuti nekih osnova državnog ustrojstva i pojma ljudskih prava.

Pravna država je koncepcija koje svoje težište stavlja na na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi.

Obilježja pravne države:

- u pravnoj državi postupa se po precizno određenoj proceduri
- procedura je mehanizam kojime se osigurava formalna pravednost i ravnopravnost građana.

Zajedničko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zabrana svake arbitrarnosti odnosno samovolje pri odlučivanju i postupanju svih državnih tijela, koja mogu intervenirati u odnose među ljudima jedino putem zakona, tj. temeljem ovlasti dobivenih zakonom.
Temeljno ustavno načelo hrvatske države u uređenju njene represivne vlasti je da je za represivnu djelatnost državnih tijela zabranjeno sve što nije izričito dozvoljeno, a zahvati u temeljne slobode i prava građana dopušteni su samo ako je to određeno zakonom i ako o tome odluči nadležni sud temeljem zakona.

Prava i slobode doživjele su u razdoblju nakon drugog svjetskog rata izuzetni razvitak. Prava čovjeka su u ustavima dobila prioritetno mjesto.

Kao pravno dobro u njihovoj primjeni, prava čovjeka više nisu samo unutarnja stvar pojedine države. Iz unutarnjeg prava prešla su u međunarodno pravo.

Ljudska prava su prava koja svaki pojedinac uživa samom činjenicom što je ljudsko biće.
Ljudska prava ne moraju se kupiti, zaraditi ili naslijediti – smatraju se neotuđivim jer ih nitko nema pravo oduzeti drugome iz bilo kojeg razloga

[EdgarFranjul]

Prema etapama njihovog uobličavanja, ljudska prava se okvirno svrstavaju u tri generacije:

1. Građanska i politička prava
2. Ekonomska, socijalna i kulturna prava (individualna prava)
3. Kolektivna prava

1. GRAĐANSKA I POLITIČKA

Pravo na slobodu i osobnu sigurnost
Pravo na život
Zabranu torture i nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka
Pravo na privatnost
Pravo na pravično suđenje
Pravo na slobodu misli i izražavanja
Pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja
Pravo na sudjelovanje u vođenju javnih poslova i druga prava

2. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

Pravo na socijalnu sigurnost
Pravo na rad
Pravo na obrazovanje
Pravo na sudjelovanje u kulturnom životu zajednice

Prve dvije generacije prava smatraju se međusobno zavisnim, jer se nijedno ljudsko pravo ne može smatrati važnijim od drugog, iako jedno ili više prava mogu poprimiti veći značaj, zavisno od okolnosti.

Ova prava označavaju se kao individualna prava.

3. KOLEKTIVNA PRAVA

Treća generacija prava je novijeg datuma, a ovdje spadaju:

1. Pravo na život u okolini koja je čista i zaštićena od uništavanja
2. Pravo na politički i ekonomski razvoj

Najvažniji cilj propisivanja zaštite ljudskih prava je sprječavanje posebne vrste povrede – zloporabe državne vlasti.

Počinitelji kaznenih djela imaju ljudska prava, kao što su pravo na pravično suđenje i pravo na čovječno postupanje kada im je oduzeta sloboda. Osudom za kazneno djelo mogu izgubiti pravo na slobodu kada su osuđeni na zatvorsku kaznu.

Teroristima se također garantiraju ljudska prava usprkos činjenici da možda imaju informacije neophodne za zaštitu drugih ili države, zabranjeno ih je mučiti ili podvrgnuti neljudskom postupanju.

[EdgarFranjul]

Ljudska prava su izvrsno postignuće, ali to bi trebalo vrijediti za POŠTENE ljude, jer, po nekoj logici stvari, POŠTENI građani su stup društva, rade, plaćaju poreze državi, koja bi ih zauzvrat trebala zaštititi od kriminalaca i onih koji nasrnu na njihovu imovinu, zdravlje i život.

Kriminalci su PARAZITI i otpad društva, ne rade, ne plaćaju porez, kradu, pljačkaju, siluju i ubijaju POŠTENE građane.

Po onome što sam naveo o ljudskim pravima, SVATKO ima slijedeća prava:

Pravo na slobodu i osobnu sigurnost
Pravo na život
Zabranu torture i nečovječnih ili ponižavajućih kazni ili postupaka

Međutim, ovdje je jasno vidljiva kontradiktornost : ako svatko ima pravo na život, a kriminalac ODUZME nekome život, da li je on USKRATIO ljudsko pravo žrtvi?

Naravno.

No, kriminalac ima pravo na pošteno suđenje, odvjetnika, olakotne okolnosti itd.

Da li Vam se čini da su onda njegova prava VEĆA od prava običnog građanina?

[MaxMagnus]

Lijepo,a čak sam ponešto i naučio.
Možda sam djelovao malo prežustar u prošlim postovima,isprike čitateljima,samo sam iznosio svoja mišljenja.